STARA TRTA – najstarija vinska loza.

Na putu za festival VinDel u Mariboru, posjetili smo dvije vinske destinacije. Prva je bila Kuća stare trte gdje raste najstarija vinova loza na svijetu.
dsc_2489
Najstarija vinska loza   žametna črnina udomaćila se u Sloveniji još za vrijeme Kelta i Rimljana, koji su zaslužni za razvoj vinogradarstva na njihovom tlu. Tako  ta autohtona slovenska sorta i danas raste u starom djelu Maribora na obali rijeke Drave. Na pročelju zgrade iz 16. stoljeća, obitava tu već preko 400 godina, a sa svojih 119 grozdova , daje oko 70 kilograma uroda.
dsc_2478
Dugovječna loza svojim bujnim rastom, prava je  tradicija stare kulture vinogradarstva u pravoj urbanoj sredini. Kako bi sačuvali to vrijedno blago, 1981.  godine, na inicijativu Javne ustanove za zaštitu prirodne i kulturne baštine Općine Maribor, s posebnom uredbom Staru trtu je i zaštitila. Iste te godine, nekolicina stručnjaka revitalizirala je lozu, a danas je ona kulturni spomenik Republike Slovenije, koja je zbog svoje dugovječnosti upisana u Guinnessovu knjigu rekorda kao najstarija vinova loza na svijetu.
 dsc_2481
Hiša stare trte (kuća vinove loze, svojevrsni muzej) u svojoj unutrašnjosti lijepo je opremljena, a u njoj se nalaze i fotografije vinskih kraljica, koje inače imaju časnu misiju, da u veljači, kada se obrezuje najstarija vinova loza, njezine dijelove odnesu po cijelom svijetu. U kući – muzeju. nalazi se divan mozaik, prava umjetnost arhitekta Igora Orešiča, koji je tako simbolično povezao i predstavio tok rijeke Drave i suživota s njom.
dsc_2480
Druga destinacija bila je podrum –  VINAG.
dsc_2493
U samom centru grada, u neposrednoj blizini Trga svobode, smjestio se najveći i najstariji tunelski vinski podrum, mariborski Vinag, površine 20.000 kvadrata, koji sa svojim 2.5 km dugim tunelima, djeluje impozantno! Drvene bačve, betonske cisterne, novčići ‘vinskih želja’ utisnuti u zidove, čine ovaj podzemni prostor totalno drugačijim, u kojem su skrivene tajne proizvodnje najboljih slovenskih vina.
dsc_2495
Podrum krasi 144 drvenih bačvi i 50 betonskih spremnika različitih kapaciteta, građenih između 1888. – 1920. godine,a tu se nalazi i najveća bačva koja datira još iz 1862. godine, volumena od 16.920 litara
dsc_2521
dsc_2504
Neke betonske bačve u svojoj unutarnjoj strani obložene su pločicama, dok su one novije premazane nepropusnom smolom.
dsc_2522
Za kraj obilaska poslužena nam je limitirana etiketaPullus 777,  vino koje je napravljeno za 777. godina vinarstva u Ptuju, to je  cuvée od sorte rumeni muškat (muškat žuti, dobiven klasičnom metodom), te  chardonnaya i laškog rizlinga (izborne berbe prosušenih bobica).
dsc_2527

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *