Pričam ti priču – o marketingu u vinu!

Postoje trenutci u godini koji nam pomažu shvatiti kako vrijeme leti. Jedan od njih za mnoge je svakako Vinartov Grand Tasting, događaj koji ima nevjerojatnu moć spajanja vinofila i vinara, ali i svih onih koji su željni ne samo vrhunskih vina, već i novog znanja.

U iščekivanju ta dva vinska dana, 2. i 3. ožujka u galeriji LAUBA, našli smo se na vrhunskim radionicama u zagrebačkom Double Tree by Hilton Hotelu, u blagoj nevjerici kako je ovo već treća godina da imamo priliku naći se među velikanima našega vinarstva.

U subotu,  24.veljače bilo je teško ne izbezumiti se od svega što se spremalo. Održane su četiri radionice: prva o nevjerojatnom korčulanskom grku: “Grk, o sadašnjosti i budućnosti misteriozne sorte s Korčule” pod vodstvom sommeliera Siniše Lasana.

Radionica koja je možda posljednji put omogućila kušati arhivske hvarske plavce: “Badel 1862, vertikala vina Ivan Dolac Barrique” u interpretaciji sommeliera Darka Lugarića.

Zanimljiva radionica “Očevi i djeca” predstavila ljubav i obiteljske veze vinara i njihove djece,  u izvedbi  “Taste of Croatia” ,  Morane Zibar & Lade Radin.

Ali jedna radionica bila je potpuno drugačija od drugih – o marketingu u vinu.

Martina Bek, žena koja može biti sinonim za “smart business”, djevojka koja nas je očarala odlično pripremljenom i nadasve poučnom radionicom o tome koliko je važno ono što je napisano na vinskoj boci, djevojka koja je spojila svoju profesionalnost u marketingu sa svojom ljubavi prema vinu te nas kroz to stručno provela kroz vrhunske vinske primjere.

Ovu radionicu izdvojila je od ostalih činjenica da nije bilo riječi  o organoleptici i  klasičnom ”wine-talku”. Naravno, bilo je tu dizanje čaša prema svijetlu, noseva u čašama, pijuckanja i guštanja – ali uz to smo naučili kako se vinari prezentiraju preko etikete, kako i u kojoj mjeri dizajn utječe na kupce, kolika je važnost ”svetog trojstva” prodaje i marketinga: vrhunsko vino, u pametno dizajniranoj ambalaži, uz neizostavnu priču, odnosno efektni ‘‘sales pitch”.

Martina nas je provela kroz vinski line-up koji su činili Korakov pjenušac Brut Nature, Maximo pjenušac brut Kutjeva,  Stinin Godiment, Galićevo Bijelo 9, Bibichev R6, Saints Hillsov Rose St Heels, Trapanov The one, Franc Arman i njegov Cabernet Franc te već legendarni Tomićev Hektorovich prošek  i – pritom odgovorila na nekoliko pitanja:

1)   Stručnjakinja ste za marketing, razumijete tržište i svoje znanje možete prezentirati kroz medij vina. Kako ste se našli u toj ”dobitnoj” kombinaciji?

Oduvijek me privlačio marketing i psihologija potrošača, srećom sam karijeru počela u oglašavanju koje smatram najkreativnijim dijelom marketinga. Radila sam u full service reklamnoj agenciji Imago Ogilvy gdje sam stekla širok spektar znanja. Vina su me oduševila prije nekih 10 godina i od tada su se pretočila iz hobija u strast pa ljubav. Danas spajam to dvoje u Tele2 gdje trenutno radim i organiziram vinske radionice i edukacije za zaposlenike u sklopu Tele2 wine school-a. Kada radim na konceptu neke radionice uvijek se pokušavam igrati i pristupiti vinu na jedan atipičan način. Rekla bih da su sve moje autorske radionice zapravo vinske igraonice.

2)  S obzirom na saznanja koja imate, kako Vi birate vina?

Nakon 10 godina u vinskom svijetu i završenim Wines and Spirits Education Trust level 3 u sklopu Wine Academy Croatia, točno znam što tražim. Imam svoj stil i privlače me jaka, puna i aromama bogata vina, volim vina ispod floora i fortificirana suha vina. Ne libim se probati i nešto što nije u mom stilu a sve u svrhu edukacije i istraživanja različitih stilistika.

 

3)  Postoji li neko nepisano pravilo kod vinskih etiketa? Nešto što bi barem djelomično moglo poslužiti kao pokazatelj da u rukama držimo kvalitetnu butelju?

Svaka zemlja ima svoju legislativu kada je u pitanju označavanje vinskih etiketa, najbolji savjet je edukacija o oznakama vina koja vam se sviđaju. Novi Svijet (sve osim Europe) ima unificiranje etikete i lakše je razumijevanje onoga što se nalazi u boci (ističu nazive sorti), dok Stari Svijet (Europa) još uvijek ima kompleksniji sustav označavanja koji traži dodatnu edukaciju potrošača (ističu regiju podrijetla, odnosno regija se ponaša kao brend). EU pokušava to unificirati s jednakim oznakama za sve zemlje, no takve su promjene spore.

4)  Što biste savjetovali vinarijama pri izradi etiketa?

Platite dobar dizajn. Kvalitetan Art Direktor može napraviti etiketu koja je bezvremenska i funkcionira desetljećima. Što je dizajn kvalitetniji i dugoročniji te funkcionira kroz vrijeme to je trošak po butelji niži. Bila sam jednom kod jednog austrijskog vinara i pitala ga kada je radio redizajn etiketa jer se doimaju vrlo moderne i čistog dizajna, a on mi je odgovorio da je etiketa stara 23 godine i da ju ne planira mijenjati još barem toliko. I u pravu je.

5)  Nešto što su mnogi ”vinoljupci” mogli primijetiti u posljednjih desetak godina, jest svojevrsno kreiranje etiketa za ciljanu publiku. Nazovimo to  ”ozbiljnije” etikete za ozbiljniju vinsku publiku, istovremeno postoji velik broj vrlo modernih, šarenih etiketa kojima se (pretpostavljam) privlače mlađe generacije ”vinoljubaca”, rosé vina su vrlo često vizualno girly, itd. Što mislite o tome, koliko se to u Hrvatskoj razvilo? Gledate li na to kao na nešto pozitivno ili ima to možda i neke negativne strane?

Ja sam uvijek pozitivac. Kada vinar i njegov dizajnerski tim imaju viziju što se želi postići dizajnom vina u boci (proizvod), etikete i boce (ambalaža) i pričom koja prati određenu etiketu, zovem to svetim trojstvom u svijetu vina. Dobar proizvod u dobroj ambalaži ima sve potencijale da se uspješno plasira na tržište. Kada tome dodate priču koju sommelieri i trgovci vinom mogu ispričati, imate dobitnu kombinaciju za izgradnju uspješnog vinskog branda.

6) Kakva vina Vas osobno najlakše privuku na prvu?

Jako volim talijanska vina. Brunello di Montalcino, Aglianico i Vernaccia di Oristano su moji favoriti.

7)  Ona dobra stara “less is more”. Kako se to “odigrava” na butelji, vrijedi li ovo pravilo?

Postoje pravila dizajna kada je riječ o bilo čemu, ne samo vinskim etiketama. Less is more dobro funkcionira kada se radi o modernom dizajnu i suvremenim etiketama. Ponekad je ideja vinara da naglasi tradiciju bogatim arhaičnim dizajnom. Ne bih rekla da je bitno uvijek poštivati less is more, više mislim da je bitno poštovati viziju kreatora vina te da je vinar aktivno uključen u proces dizajna etikete s konkretnim smjernicama za dizajnere.

8) Koji je Vaš izbor najuspješnijih izvedbi vinskih etiketa? Prati li vino tih butelja s istim uspjehom  – etiketu?

Na našem tržištu ima svega, kada je riječ o domaćim vinarima, svakako bih pohvalila velik broj vinara koji u zadnje vrijeme osim kvalitetnog dizajna vina brinu i o dizajnu ambalaže, neki se čak bacaju i u produkt dizajn s unikatnim dizajnom butelje i transportnog pakiranja. Zamjećujem da se više koriste i skuplje tehnike tiska koje daju luksuzni štih. Sve mi je to lijepo za vidjeti na našim policama i drago mi je što se hrvatski dizajn u vinskom svijetu sve više razvija.

Hana Čičić

Više fotografija s Vinart vinskih radionica na: https://www.facebook.com/pg/juliofrangenfotofoodie/photos/?tab=album&album_id=1627845983968012

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *