Druga radionica iz ciklusa „Zanima me živo što je to pivo“  održana je u zagrebačkom  WunderBaru !

Na prvoj smo radionici kušali  piva donjeg i gornjeg vrenja, a na drugoj na red su došla i „divlja“ piva.   Glavno obilježje divljih piva je spontana fermentacija  i odležavanje kojim ta piva dobivaju kompleksnost i intenzivniji karakter.  Često se i miješaju razne pivske serije, mlado i staro pivo, tzv tehnika blendanja da bi se dobio konačni proizvod…  

Ponajviše se rade u Belgiji, gdje je najpoznatiji Lambic koji se prozvodi samo u dvije tamošnje regije – Pajottenland i oko rijeke Zenne, jer se samo u tim područjima nalaze tipovi divljih kvasaca koji su najbolji za lambic pivo.  U bačvama lambic može odležavati dugi niz godina, a ako se dugo odležani miješa s mladim, dobiva se Geueze. 

Jako su popularne i voćne varijante, pogotovo verzije u koje se dodaju višnje (kriek) i maline (framboise) .

Najpoznatija njemačka divlja piva su Gose i Berliner weisse.  Gose – stari pivski stil nastao u na području njemačkom grada Goslara, a ime je dobio po rijeci Gose koja protječe kroz grad, no rijeka nije zaslužna samo za ime, jer se u proizvodnji piva koristila njena voda koja ima ogroman salinitet, pa je Gose pivo i slano.  

Berliner Weisse – potječe s područja Berlina, a za kiselkasti okus zaslužna je probiotička bakterija Lactobacillus koja šećere u pivu pretvara u mliječnu kiselinu. Ova piva su vrlo osvježavajuća, nemaju puno alkohola i uglavnom se piju za velikih vrućina, a ako ih naručite u nekoj pivnici na području Berlina, velika je mogućnost da će vam u točeno pivo dodati i sirup od malina. Gose i berliner weisse razlikuju se od belgijskih lambica po tome što se ne proizvode spontanim vrenjem u otvorenim bačvama, već tzv kettle sour metodom u kojoj se kiselost dobiva dodavanjem probiotičkih bakterija. 

Još jedan njemački stil – pivo koje je klasični lager, ali se u njegovoj proizvodnji koristi dimljeni slad, pa se i pivo zove dimljeno ili u originalu rauchbier.

Stout je pivo gornjeg vrenja ili ale koji se radi od tamnog prženog slada, koji mu daje jako tamnu boju a arome i okusi podsjećaju na kavu i ili čokoladu. Gorčina je umjerena, ali zato zna biti istaknuta slatkoća, pogotovo u milk stoutovima koji se tako zovu jer se u njih dodaje laktoza koja nije fermentabilna i nakon vrenja ostaje u pivu, pa i pivo – ovisno o količini dodane laktoze – postaje slatko…. 

Voćno pivo ne radi se dakako samo od voća, a nema veze ni s radlerima, već su voćna piva klasični lageri ili aleovi uz dodatak voća

Pivski somm. Milan Peh spomenuo je i vrste čaša za vino.  Iako se nekad pivo bilo iz keramičkih vrčeva, (bilo je i limenih, glinenih, pa čak i kožnih posuda kroz povijest) u drugoj polovici 19-og stoljeća staklo je postalo dostupnije, a pojavila su se i čista svijetla piva, za razliku od ranijih mutnih, tamnih, pa se pivo sve više počelo piti iz prozirnih staklenih čaša, kako bi se istaknula i njegova ljepota.  Čaše ne služe samo da znamo kako pivo izgleda,  već mogu utjecati na opći dojam o pivu, ali i na miris, jer bi u određenim čašama važne arome mogle brzo nestati.  Sedam osnovnih tipova čaša za pivo – s raznim varijacijama su:

Klasična krigla – nasljednica nekadašnjih vrčeva iz koje se uglavnom piju klasični lageri, vrlo su izdržljive i pogodne za nazdravljanje, često se viđaju po tradicionalnim češkim pivnicama

Nonik pinta – kod nas bi rekli i nonić – čaša iz koje se piju tradicionalni aleovi, ima ih svaki britanski pub, a ova izbočina pri vrhu služi za lakše držanje dok pijemo, ali i lakše slaganje iza šanka

Tulipan pinta – pojavila se u 20. stoljeću i prilično je rasprostranjena, no najčešće je povezujemo s irskim stoutovima, naročito Guinnessom

Vaza – čaša koja je rezervirana i prilagođena za ispijanje pšeničnog piva, šira je pri vrhu da stane bogata pjena koju to pivo radi

Pilsner čaša – čaša iz koje se najčešće pije pilsner, ali i neki drugi stilovi lagera, riječ je o uskoj čaši koja se postupno širi prema vrhu, a često je susrećemo i u verziji na stalku

Snifer – tip čaše koji je primarno bio namijenjen pijenju konjaka ili vinjaka, no uz male preinake postao je omiljen i za ispijanje jačih piva jer odlično zadržava njihovu aromu, a u takvoj čaši će se i pivo nešto brže ugrijati, što je opet dobro jer se piva s više alkohola i piju na nešto višim temperaturama

Pehar ili kalež – također namijenjen pivu s nešto višim postotkom alkohola, a najčešće ga koriste belgijske samostanske i trapističke pivovare

Na kraju su spomenuta i tzv. „pomagala za pivoljupce“ – stranica ili aplikacija Ratebeer –   https://www.ratebeer.com/ portal  čiji registrirani korisnici ocjenjuju piva koja su probali i s obzirom na količinu korisnika i ocjena, portal je vrlo vjerodostojan i koristan kada ste npr. u nedoumici koje pivo naručiti u pubu ili kupiti u dućanu.   Jedna od omiljenih aplikacija beer geekova je i Untappd na kojoj također postoji baza piva, a korisnik kad popije neko pivo može napravi Check-in i staviti ocjenu, sliku piva i komentar… poput društvenih mreža povezani ste s prijateljima, pa svatko može vidjeti što pijete ili u kojem ste lokalu i doći vam se pridružiti… postoji i untappd for business gdje lokali stavljaju svoju ponudu, pa možete lakše naći pivo koje vam se pije…    

Na radionici smo kušali:

Rügener Insel-Brauerei Meerjungfrau (kiseli Ale) / WunderBar

Lindemans Kriek

Rügener Insel-Brauerei Baltic Gose (slano pivo) / WunderBar

Ressel 19 Chocolate Milk Stout / Grunt shop – Gastrofanatik

Samuel Smiths Organic Apricot Fruit Beer

Samuel Smiths Organic Cherry Fruit Beer

Brauerei Rittmayer Hallerndorf Smoky George (dimljeno Bock pivo)
/ WunderBar

Sljedeća radionica pod nazivom “Svim na Zemlji, beer veselje – božićna i zimska piva” održat će se 19.12.2019, u Wunderbaru. #savethdate

http://www.facebook.com/wunderbarzagreb/