Iako nam dolaze „etapne mjere popuštanja“ i dalje čujemo rečenicu: ništa više neće biti kao prije. Možda je nekima rečenica djelovala senzacionalistički prije mjesec dana, ali sada je jasno (čak i najvećim optimistima) da doista neće biti kao prije.
Zatekla nas je situacija koju nismo očekivali. Taman kad su se mnogima stvari „posložile“, putevi pokazali i otvorili, ideje počele realizirati, došla je korona i rekla – stani! Entuzijazam i oduševljenje oko dostava, poklon-paketi za Uskrs, pretjerano objavljivanje po društvenim mrežama se pomalo smiruje, (brzinsko) podizanje web shopova i online prodaja se sve više uhodava, ali smanjuje se kupovna moć – i ostaje surova stvarnost da se vino puno manje prodaje – jer se većina prodavala u Horeca sektoru – a on je (još uvijek) zatvoren. I ako se uskoro otvori, pod (malo je reći) čudnim uvjetima, neće to (još dugo) biti kao prije. Već godinama prodaja vina u Hrvatskoj najviše ima sezonski karakter, vezana je uz turističku sezonu. Tijekom turističke sezone proda se od 70 do 80% ukupne prodaje vina u Hrvatskoj, posebno u segmentu skupljih vina. A kakva će biti sezona? Hoće li je biti?
Pad prodaje vina je očit.
Čim je postalo jasno da će se vinski prodajni (i promocijski) kanali promijeniti, poslala sam upite nekim vinarima sa željom da nam kažu kako se snalaze i imaju li ideje kako se “izvući” … više glava brže nađe rješenje. Nažalost, odaziv na odgovor bio je skroman, a nisam forsirala. Svatko kroz ovu krizu prolazi na na svoj način. (netko i šutnjom). Obratila sam se i HGK pitanjem što misle o situaciji i što poduzimaju.
„U komunikaciji s velikim dijelom vinara s kojima smo razgovarali u proteklih mjesec i pol dana jedinstveni smo u procjeni da možemo očekivati pad prodaje u ovoj godini od 50 %. Čak i to smatrali bismo uspjehom, a nažalost bojimo se da će biti gore. Vrlo je teško ispred Udruženja vinarstva dati procjene, no pad prodaje vina u 2020. će svakako biti od 30-50% čak i ako se tijekom ljeta situacija u potpunosti vrati u normalu, s obzirom na izrazitu povezanost turističkog i vinarskog sektora. Imajući u vidu drastičan pad bookinga, jasno je da će se on odraziti i na vinare. Prodaja u maloprodaji je također u značajnom padu, ni tu ne možemo očekivati nekakvu kompenzaciju. Ako Web prodaja i poraste, ne predstavlja u kanalima prodaje značajniji segment. Uz to izostaje vrlo značajni kanal prodaje, onaj u samoj vinariji, a on je tijekom sezone bio ključan u održanju likvidnosti.“ – govore o trenutnoj situaciji.
O mogućim prijedlozima izlaska iz krize kažu: „Udruženje vinarstva HGK u stalnoj je komunikaciji s Ministarstvom poljoprivrede. Udruženja vinarstva uputilo je sveobuhvatni dopis s prijedlozima mjera za olakšanje situacije u sektoru vinarstva koji je krajnje specifičan s obzirom na ciklus proizvodnje te su i od Ministarstva poljoprivrede i od Agencije za plaćanja zatražene određene posebne mjere za sektor koje izlaze iz okvira općih mjera koje je donijela Vlada RH za pomoć gospodarstvu u cjelini. U tijeku su razgovori Ministarstva oko modela koji bi pomogao vinarima po pitanju korištenja sredstava iz vinske omotnice, uređivanja kreditnih linija putem HBOR-a, HAMAG-a, kredita za likvidnost i obrtna sredstva itd. Mjere za sektor vinarstva se trenutno usuglašavaju i nisu do kraja definirane.“
Na pitanje postoji li krizna strategija za marketing ili je sve stalo? – odgovaraju iz HGK-a: „Sukladno situaciji trenutno su stopirane sve promotivne/marketinške aktivnosti – svi međunarodni sajmovi na kojima smo planirali sudjelovati s vinarima (Prowein, Vinitaly) su otkazani za ovu godinu, a isto tako i sve domaće manifestacije (Vinistra, Festival Vino Dalmacije, Dani graševine) na kojima je HGK suorganizator. I u HGK donesene su odluke vezane uz racionalizaciju poslovanja i stopiranje aktivnosti koje nisu nužne za osnovno funkcioniranje kuće što će se primjenjivati sve dok traje kriza. Budući da se većina vinarskih sajmova i događaja održava u prvoj polovici godine, najveći dio toga neće biti realiziran (osim sajmova koji su već održani u siječnju i veljači – Grune Woche, Wine Paris i Beowine). Dogovor članova vijeća Udruženja je održavanje sastanka odmah nakon prolaska krize na kojem bi se detaljno analizirali učinci i posljedice za sektor te odredila daljnja strategija i aktivnosti.
Najnovija je informacija da se čeka hitno donošenje Uredbe EU za vinarski sektor s ciljem saniranja negativnih posljedica pandemije. Mjere koje su komunicirane prema Ministarstvu poljoprivrede (26.3. poslan je mail udrugama vinarima) su u etapi rješavanja, čim budu službene, bit će objavljene. Čekamo ih.
***
U ovoj krizi nije lako ni „velikima“ ni „malima“. Kako se s krizom nose manje vinarije, odgovorila mi je Jadranka Svaguša, suvlasnica zadarske vinarije G&J, koja je sa svojim partnerom Ginom Matulićem stvorila jedan od najboljih hrvatskih „bordoških“ cuvéea „Tvoja krv i moja“: „Vino se prodaje, ali značajno manje nego prije. Uglavnom je riječ o privatnim kupcima, kojima vina šaljemo putem dostave. Već sada se vidi da je šteta poprilično velika – i financijski i marketinški, uz značajni faktor vremena koje je “izgubljeno“. Mislim da ipak ima nade za oporavak tržišta jer ljudi su generalno već sada jako iscrpljeni i deprimirani pa mislim, ako se situacija bar donekle sredi do ljeta, da će svi biti željni života, komunikacije i konzumacije. Iz ove krize (uostalom kao iz svake druge) može se izaći prvenstveno strpljenjem i nastavkom rada, kreiranjem novih načina komunikacije, marketinga, praćenja, prodaje, itd. Tako smo i mi pokrenuli neke nove mehanizme komunikacije i prodaje, iako se to ne može nazvati nekim posebnim marketinškim ulaganjem. Razlog je vrlo jednostavan: prava marketinška strategija košta i treba je platiti, a u ovoj krizi kada je prodaja slabija, vinarima s relativno malom proizvodnjom poput nas, teško je odvojiti novac za pravi marketing. Ipak, ako se situacija smiri do ljeta, realno je očekivati da će se vinsko tržište oporaviti. Međutim, ako to bude potrajalo dulje, očekivanja za oporavak su puno slabija.“
Vinarija Zdjelarević, jedna je od prvih privatnih vinarija koja je pokrenula revitalizaciju poduzetništva u hrvatskom vinogradarstvu i vinarstvu, od 1987. Njihov je vinski put potaknuo mnoge na važne vinske korake koji su utjecali na stvaranje identiteta nove hrvatske vinske scene. Što o krizi misli Davor Zdjelarević? Ima li izlaza? Izdvajam dio njegova odgovora, a ostalo ću prenijeti u cjelovitom tekstu.
„Sve ono dobro što se dogodilo u novovalnoj reinkarnaciji hrvatskog vinarstva u kojoj sam kao pionir i osobno sudjelovao, ovom situacijom dovedeno je do borbe za golo preživljavanja, pa tko preživi – pričat će. Podrumi su puni vina, domaće tržište je u potpunosti zamrlo dok je opći standard u brutalnom padu. Svjetsko tržište na kojem ionako zbog raznih objektivnih razloga mi kao mali nikada nismo, pa ni nećemo ozbiljno participirati, i samo je sada zakoračilo u dugoročnu globalnu krizu. Zaključak je bolan, ali jasan, slijedi nam nikad neizvjesnija budućnost! Kao što se iz starih knjiga zna, jedino objektivno u ovom trenutku bila bi jedinstvena zajednička odluka o subvencioniranom državnom /europskom otkupu vina, po nominalnim proizvodnim cijenama uz tzv. prisilnu kriznu destilaciju. Alkohol će se usmjeriti u farmaceutsku industriju i to je to, to je moja prognoza – i jedino realno prihvatljivo rješenje.
Je li baš sve tako „neizvjesno“ ili ipak ima naznaka za vinsku budućnost, saznat ćemo uskoro. Čim popuste najstrože mjere, život će (pokušati) dobiti svoj uobičajeni oblik, brzo će se vidjeti u kojem smjeru idemo. Kakve su vaše prognoze?
