Talijanski Amarone jedno je od najpopularnijih vina za istančana nepca vinskih znalaca koji vole moćna vina. La Giuva Amarone della Valpolicella iz 2017 pokazuje svu raskoš ovoga stila iz pokrajine Veneto. Već na mirisu vino opija – na početku dominiraju mirisi višnje i borovnice, s notama tamne čokolade, a onda se pomiješaju i balzamske “nijanse” i slatkasti začini vanilije i klinčića. Kompleksnost mirisa prati i punoća okusa – opojno vino s mekim taninima, ugodno ukomponirana kiselost i duga, sočna trajnost.
La Giuva Amarone della Valpolicella, 2017.
Osjećaj slatkoće dolazi od alkohola (čak 16%), ali alkoholi nikako ne “iskaču”, oni su skladno spojeni u elegantni, čarobni napitak. Vino za istinske hedoniste: neki ga čak nazivaju kultnim talijanskim vinom! I doista, Amarone je posebno vino koje u sebi ima više sorti grožđa (najčešće corvina, rondinella i croatina), a posebnim postupkom dobiva punoću: odabrani grozdovi zreloga grožđa suše se u posebnim sušionicama i do 120 dana. Sušenjem se koncentriraju šećeri i arome u grožđu koje gubi i do trećine svoje težine. Suho se grožđe potom drobi i ostavlja da fermentira u vino 35-50 dana. Rezultat je bogato vino, punog tijela, s postotkom alkohola od 15 do 16 %. Uz Amarone Talijani preporučuju jela od crvenoga mesa i divljač, te zrele sireve, a nećete se razočarati kušate li ga uz crnu čokoladu s višnjom. Prava poslastica!
Što je Amarone?
Amarone della Valpolicella je vino proizvedeno s djelomično sušenim grožđem u Valpolicelli, pokrajini Veneto, u sjeveroistočnoj Italiji. Postoje tri zemljopisne podzone Classico, Valpantena i ‘Est’, proširena zona. Svaka od tri geografske zone ima svoj identitet. ‘Širokim potezima: Amarone Classico obično je najelegantniji i aromatičniji, verzije Valpantene općenito su svjetlije i voćnije, dok takozvana proširena zona (ona je izvan Classica i Valpantene, graniči sa Soaveom) nastoji proizvesti bogatija, mišićavija vina s višom razinom alkohola.
Amarone se proizvodi u cijeloj denominaciji Valpolicella (uz Classico i Valpantena) od grožđa sušenog najmanje do 1. prosinca nakon berbe i fermentiranog na najmanje 14% alkohola. Vino može sadržavati najviše između 12g / L i oko 16g / L šećera (ovisno o ukupnom udjelu alkohola), iako je 5-7g / L češći. Vino odležava najmanje dvije godine od godine nakon berbe ili četiri godine (počevši u studenom) za Riservu.
Vinogradi u Valpolicelli (foto Vino.rs)
U vinu Amarone postoji nekoliko dopuštenih sorti grožđa – glavne su corvina, corvinone i rondinella, uz neke manje poznate poput molinare, croatine i dr.
“El vino amaro, tientelo caro…” (“Vino amaro, nek vam bude drago…”), navodno su izrekli Romeo Montecchi i Giulietta Capuleti (Romeo i Julia) – jesu li mislili na Amarone?
I … znate li da je u knjizi “Kad jaganjci utihnu” Hannibal Lector pio upravo Amarone (iako je u filmu zamijenjen s Chiantijem?) Dovoljan razloga da ga kušate i vi – ako ste u Zagrebu, možete ga naručiti u wine& sushi baru NOMU u Teslinoj 14! Javite nam dojmove!
