Dubrovnik je uvijek dobra ideja – posebno zimi!
Ljeti ili zimi, u jesen ili proljeće? Kad je vrijeme za Dubrovnik? Uvijek! Dubrovnik je uvijek lijep, čaroban i zavodljiv, ali ja ga preporučujem prije (proljeće) ili poslije (zima) sezonske gužve! Tada ga najviše vole i njegovi stanovnici prema riječima izvrsne i strastvene vodičice Lidije Begić, zaljubljene u svoj grad, dobitnice nagrade za najboljeg turističkog vodiča na Danima hrvatskog turizma 2021.
U svakoj njezinoj riječi, rečenici, pogledu i osmijehu, osjeća se privrženost i ljubav prema Grodu. Priču je započela fantastičnim podatcima iz povijesti koji svaki put iznova oduševljavaju, iako smo neke teme preslušali i ponovili više puta, ali slavna prošlost i poznata vješta diplomacija Dubrovačke Republike nikoga ne ostavlja ravnodušnim, pa se katkad pitamo – jesmo li mogli nešto od toga i sada prepisati da nam bude bolje? Evo nekoliko detalja iz povijesti Dubrovnika.
Slavna povijest Dubrovnika
Već u 14. i u 15. stoljeću Dubrovnik je, uz Veneciju i Anconu, bio najznačajnije pomorsko-trgovačko središte na Jadranu. Ugovorima i kupnjom Dubrovčani su proširili svoj teritorij od Kleka na sjeveru do Sutorine na ulazu u Bokokotorski zaljev, zajedno s otocima Mljetom, Lastovom, Elafitima i Lokrumom, uvijek dogovorom i kupnjom. Nikad ratovanjem nisu osvajali teritorije, a ako bi se neki Dubrovčan borio u nečijim drugim (tuđim) ratovima – bio je izopćen!
Dubrovačka Republika odlično je državno-pravno funkcionirala – samostalno je birala kneza i vijećnika, kovala novac, imala državnu zastavu s likom sv. Vlaha, imala je samostalno zakonodavstvo i pravo otvaranja konzulata u inozemstvu. Prema aristokratskom ustavu, temelj državne vlasti činilo je Veliko vijeće dubrovačke vlastele koje bira Vijeće umoljenih i Malo vijeće kao izvršni organ Velikog vijeća. Knez se birao svaki mjesec kao nominalni simbol vlasti. Već u 15. st. Dubrovnik je imao dobro organiziranu tranzitnu trgovinu s balkanskim zaleđem. Zbog sve jače osvajačke politike Turske na Balkanu, Dubrovačka Republika je 1525. prihvatila tursko pokroviteljstvo i plaćanje tributa, ali su od njih ishodili slobodu trgovanja po čitavom turskom carstvu, uz carinu od samo 2 %. Malena država, bez vlastite vojske, dovela je do savršenstva svoj obrambeni sustav vještom diplomatskom službom i razgranatom konzularnom djelatnošću. Stalnom neutralnošću u međunarodnim sukobima i pokroviteljstvu moćnih država (Španjolske i Vatikana), omogućila je očuvanje nezavisnosti. Jedini stalni neprijatelj bila joj je Mletačka Republika.
16. stoljeće je Zlatno doba Dubrovačke Republike, kada jenjava moć Mletaka, a temelj prosperiteta postaje pomorska trgovina. Dubrovačka trgovačka mornarica tada je imala od 180 do 200 brodova, gradila je brodove tipa galijuna, karaka i nava koji su plovili po cijelom Mediteranu, Crnom moru i oceanom do sjevernih luka Engleske i Njemačke, katkad do Indije i Amerike. Dubrovčani postaju svjetski poznati i traženi prijevoznici tereta, s vrlo razgranatim pomorsko-trgovačkim poslovanjem. Materijalno blagostanje, osjećaj sigurnosti i slobode, formiralo je kulturu življenja u humanističkom duhu i potaklo kreativan stvaralački polet. Dubrovnik doseže blistave domete u svom urbanističkom i graditeljskom razvoju koji se zadržao do danas u književnosti i pjesništvu (Marin Držić, Ivan Gundulić), znanosti (Ruđer Bošković) i mnogim drugim vidovima umjetnosti i kulture.
Značajan datum u dubrovačkoj povijesti je katastrofalni potres 1667. kad je Dubrovačka Republika doživjela krizu i borbu za opstanak. U 18. st. Dubrovnik se obnavlja, posebice u pomorskoj trgovini pod neutralnom zastavom, a tako dočekuje Napoleona koji ukida Republiku 1808. Ubrzo nakon toga, Bečkim kongresom 1815. dubrovačka regija je pripojena ostalom dijelu Dalmacije i Hrvatske.
Još je jedna godina crnim slovima upisana u noviju dubrovačku povijest – 1991. Nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske i srpske agresije na Hrvatsku, Dubrovnik su napali Srbi i Crnogorci u listopadu 1991. u nakani da čitav kraj osvoje i unište. Dubrovački kraj je bio okupiran i znatno porušen, a sam grad u osmomjesečnom potpunom okruženju više puta bombardiran i najbrutalnije razaran, posebno 6. prosinca 1991. godine… a tragovi razaranja i danas se vide u Starom gradu.
Povijest priča priče …
Zidine, palače, ulice i krovovi pričaju priče iz bogate dubrovačke povijesti, tako svatko od nas može u Dubrovniku naći neki svoj detalj koji će ga navesti na dublje istraživanje destinacije. Tradicija, običaji i legende, sve se to isprepliće i nudi poseban doživljaj koji u nama ostavlja trag i neizbrisiva sjećanja!
Dubrovnik vas zove na Zimski Festival!
Pozivamo vas stoga u Dubrovnik poslije sezone, kad Grad (ipak) ne spava, on živi i nudi posebno zanimljive sadržaje za „zimske turiste“. Posebice se ističe bogat program 9. Dubrovačkog zimskog festivala. Nakon pandemijskih godina vraća se u punom sjaju ovaj popularni festival – s bogatim glazbenim, zabavnim, gastronomskim i dječjim sadržajima te puno iznenađenja. Vrhunac festivala bit će doček Nove godine na najljepšoj svjetskoj otvorenoj pozornici, uz Antu Gela i njegov bend, te Petra Graša, koji će Dubrovčane i njihove goste uz veličanstveni vatromet uvesti u novu godinu. Otvaranje ovogodišnjeg Festivala obilježit će koncert grupe Dalmatino 26. studenog, a tijekom prosinca na Stradunu najavljeni su koncerti zvijezda hrvatske estrade Doris Dragović, Urban & 4, Nena Belana – Rock galama, Opće opasnosti, Željka Bebeka i Massima, dok će 1. siječnja koncert održati Tomislav Bralić i klapa Intrade. Bogata gastronomska ponuda na kućicama na više gradskih lokacija nezaobilazan je dio zimskog festivalskog đira, kao i tradicionalni Dani bakalara u dubrovačkim restoranima. Pripremljeni su i dječji programi (Stanica sjeverni pol u Lazaretima, Šarena zima u Uvali s vlakićem i klizalištem, idr.)
Zimski festival projekt je Grada Dubrovnika, javnih ustanova u kulturi, Turističke zajednice grada Dubrovnika i javnih poduzeća, kojim se za vrijeme adventa organiziraju raznovrsni kulturni i zabavni sadržaji nudeći široki spektar događanja za građane i posjetitelje svih uzrasta. Više informacija i detaljan program potražite Dubrovački na službenim stranicama festivala: www.dubrovackizimskifestival.com; FB: www.facebook.com/DuWinterFest , IG: dubrovnikwinterfestival
Korišteni i prilagođeni materijali iz povijesti grada sa stranica TZ grada Dubrovnika.
Više informacija: TZ GRADA DUBROVNIKA – https://tzdubrovnik.hr/