Međunarodni dan kratošije, najstarije izvorne crnogorske sorte, bio je povod vinskog putovanja u Crnu Goru nakon, moram priznati, preduge stanke od 13 godina. Iz toga razdoblja čuvam još jednu bočicu slatkoga Meduna 2007. Pustit ću ga, nek’ još traje, a nedavne crnogorske vinske pustolovine, ipak ću započeti u – prošlosti.

Ako preskočimo daleku povijest, i tradiciju proizvodnje vina s kraja 12. stoljeća, o novijoj se može čitati u poznatim knjigama iz prošloga stoljeća, poput “Zlatne knjige o vinu“ Ivana Sokolića (Izdavač Otokar Keršovani, 1976.), opisi su toliko lijepi i točni da ih je šteta ne citirati za uvod u vinski putopis: „ Crnogorska vinogradarska zona se uglavnom poklapa sa zonom Crne Gore u kojoj vlada izmijenjena mediteranska klima – jadranska i jadransko-visinska. Ona obuhvaća Crnogorsko primorje i područje koje gravitira Skadarskom jezeru do nadmorske visine od oko 500m. U njoj divlja loza od iskona raste u šumskoj vegetaciji a kultura vinove loze potječe iz predslavenskih vremena. Nju su Slaveni pri doseljenju u ove krajeve zatekli, brzo usvojili zajedno s vještinom spravljanja vina i utkali je u svoj život i običaje. Zajedno s maslinom, u primorju, ona je bila stoljećima glavna poljoprivredna kultura i izvor blagostanja ovih krajeva.“

U nastavku teksta saznajemo da su u crnogorskom primorju terasasti vinograd zamijenjeni onima u poljima, gdje je obilje sunca i topline pogodovalo za dozrijevanje crnoga grožđa i vrhunskoga vina. U bokeškom vinogorju spominjale su se najviše crne sorte kadarun i plavka, od bijelih žižak. Za budvansko-barsko vinogorje bila je karakteristična sorta japudžak od koje se radilo bijelo vino postupkom za crno (današnja jantarna vina). Od crnih bila je zastupljena samo kratošija. U Ulcinjskom je vinogorju bila crna sorta zadrimka, kasnije potisnuta kratošijom i vrancem.

U Podgoričkoj (tada Titogradskoj) regiji broj sunčanih sati bio je sličan kao na moru stoga su uvjeti za proizvodnju vina bili kao i u Primorju. Ondje je najpoznatije Crmnično vinogorje sa sortama kratošijom i vrancem. Vranac se svuda spominje kao najbolja sorta za crna vina, on se  potom širi i u Makedoniju i Hrvatsku (Konavle). Vranac daje jaka, harmonična, alkoholna vina, s umjerenim kiselinama, ugodnoga i finoga okusa. Oko rijeke Crnojevića vinova loza se gaji na crvenici na kojoj dominira kratošija; od nje se, osim vina, proizvodi i vrhunska rakija. Tadašnji Agrokombinat 13. Jul bio je glavni proizvođač grožđa i vina, s dvije važne etikete, crnim Vrancem i bijelim Krstačem, koji postoji i danas.

A kako je danas? I danas je Podgorička regija vinogradarski najveća, a od ukupno 2800 ha, čak 2300 pripadaju vinariji 13.Jul – Plantaže. I dalje je vranac najvažnija sorta i prva nam padne napamet kada govorimo o Crnoj Gori – čak 70 % vinograda je pod vrancem, 4 % pod kratošijom, a manji postotci pod međunarodnim sortama, najviše merlotom i cabernet sauvignonom, nešto marselanom. Od bijelih su najzastupljeniji chardonnay i sauvignon blanc, te malvasia aromatica.  Zanima li nas neka službena brojka, podatci kažu da u Crnoj Gori ima tristotinjak proizvođača grožđa i 85 proizvođača vina; najveća vinarija je 13. jul -Plantaže s proizvodnjom 10-14 mil. litara vina. 70 % crnogorskih vina proizvodi se od čistog vranca ili s drugim sortama u cuvéeima, a 25 % od ukupne proizvodnje odnosi se na bijelo vino. U posljednje vrijeme sve se više proizvode bijela i ružičasta vina, a ima i pjenušavih. Crnogorska vina se izvoze u čak 42 države.

****

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović

Crna Gora ima sve valjane preduvjete da je nazovemo vrlo zanimljivom butiknom vinskom zemljom. Rekao je tako i predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović na svečanom obilježavanju Međunarodnog dana Kratošije, 24. travnja ove godine u Podgorici, u vili Gorica. “Krātošija je simbol našeg podneblja, simbol kulture, tradicije i običaja, ali i simbol truda generacija koje su je njegovale i sačuvale od davnina do danas.

Obnavljajući i čuvajući kratošiju, istovremeno čuvamo autentičnost Crne Gore i gradimo temelje za dalji razvoj crnogorske vinske scene.”  U okviru manifestacije o kratošiji je govorila prof. dr Vesna Maraš s Biotehničkog Fakulteta Sveučilišta Crne Gore, naglasivši da se prvi spomen kratošije nalazi u Budvanskom statutu iz 1426. godine. “Najstariji pisani trag o imenu i značaju crnogorske sorte “kratošija” nalazi se u srednjevjekovnom Statutu grade Budve koji datira iz 14. stoljeća.

Prof. dr Vesna Maraš

U 29 poglavlja srednjovjekovnog Statuta Budve navodi se pravna problematika u vezi budvanskih vinograda, grožđa i vina. Posebno je interesantno 261. poglavlje, koje je posvećeno kratošijskim vinogradima, što ukazuje na značaj sorte kratošije u to vrijeme“. – navodi prof.dr Vesna Maraš koja je mnoga svoja istraživanja posvetila toj sorti. Napomenimo da je sorta kratošija poznata u Hrvatskoj pod imenom tribidrag /pribidrag/ crljenak kaštelanski, primitivo u Italiji i zinfandel u Americi. Tek nedavno (2001) se dokazalo genetskom analizom da se pod svim tim imenima krije – ista sorta. U Hrvatskoj je 2017. godine održana Konferencije “Ja sam Tribidrag”, gdje su  hrvatski i svjetski stručnjaci govorili o karakteristikama sorte i njezinim putevima po svijetu.

Loza utkana u život i običaje

Tijekom studijskog vinskog putovanja po Crnoj Gori, imala sam prigodu upoznati neke vinarije i vinare: oduševila me iznimna srdačnost ali i profesionalnost pri proizvodnji i predstavljanju vina. Vina su jako dobra do odlična, vranac je prvi, najmoćniji i najosebujniji: tradicija, terroir, znanje i dugo poznavanje sorte – govore više od riječi, u tečnim gutljajima koji kao da izgovaraju stihove Gorskoga vijenca Petra Petrovića Njegoša.

Vinarija Vučinić – Zenta bila je prva koju smo posjetili u vinskoj podregiji Podgorice, u mjestu Rogami, u bazenu Skadarskog jezera. Najvažnija su crna vina, vranac, cabernet sauvignon i kratošija, odležana u srednje dimljenim francuskim i američkim hrastovim bačvama.

Vinarija Radević

Vinarija Radević nastala je kao dječački san vlasnika dr. Gorana Radevića, koji se nakon 27 godina rada u svijetu vratio u rodni Rogami iznad rijeke Zete. Proizvodnja je počela 2016. uz pomoć stručnjaka, poznatog tehnologa Ivana Dašića, koji je radio u Plantažama stavljajući potpis na 16 milijuna litara vina godišnje, a u vinariji Radević vodio je proizvodnju do svoje nedavne smrti, napravivši precizna, čista, vrhunska vina te odlične rakije.

Vinarija Keković

Vinarija Keković nastavlja 40 godišnju tradiciju proizvodnje vrhunskih vina kroz tri generacije obitelji Keković, u srcu Crne Gore, u Novom Selu. Jedna je od najbrže rastućih u Crnoj Gori: 2019. god. proizveli su 5.500 butelja, a danas čak – 50.000! Imaju 9 etiketa od sorata chardonnay, sauvignon blanc, vranac, merlot, kratošija, i cabernet sauvignon. Uz vina, vlasnik Dejan Keković ponosan je na “Školu vina”, prvu u Crnoj Gori, gdje se uči o vinogradarstvu, proizvodnji vina,kušanju i vinskom bontonu.

Škola vina u vinariji Keković

Patrimonio vinarija, vlasnika Radosava Brnovića, nalazi se u srcu Bobije, u općini Cetinje gdje je oko 3 ha  zasađeno novim vinogradima, a naglasak je (uz nazaobilazni vranac) na bijelim sortama –  chardonnayu, sauvignonu  i malvaziji aromatici (malvasia di Candia)! Vinarija je savršeno ukomponirana u krajolik, a s terase se pruža prelijepi pogled na Skadarsko jezero.

Vinarija Patrimonio

Vinarija Marković nalazi se okružena planinama u mjestu Dobrsko selo, nedaleko od Cetinja. Mladi vlasnik Nikola naglašava da su posebni po tamjanikama, crnoj i bijeloj, posađenima na o320 mnv. Pogled s terase je čaroban, taman za pobjeći na odmor od nekoliko dana i zaboraviti stres suvremenog života.

Vinarija Marković

13.Jul – Plantaže više od pola stoljeća, jedan je od najvećih i najznačajnijih proizvođača grožđa, vina i rakije u Jugoistočnoj Europi. Kad se nađete usred nepreglednih vinograda, okruženi lozom (i maslinama) osjećaj strahopoštovanja prema prirodi postaje gotovo nadrealan. Najveći vinogradi u Europi „u komadu“ s 10 milijuna trsova, nalaze se na 2.300 hektara, na Ćemovskom polju. Vranac je posađen na dvije trećine vinograda,od bijelih se uzgaja crnogorski krstač. Vinarija ima 3 vinska podruma: Lješkopolje (Stari podrum; postoji od 1963.), Ćemovsko polje (podrum iz 1981.) i Šipčanik, najatraktivniji, u obliku zavojitog tunela dugog 356 m, površine 7000 m2, na prostoru nekadašnjeg vojnog aerodroma. Šipčanik je prava vinska riznica gdje odležava 2 milijuna litara vina, i gdje se katkad održavaju i vinske degustacije i posebne svečanosti.

Podrum Šipčanik 13.Jul – Plantaže

Ima li boljeg poziva za vinski obilazak Crne Gore?

****

Jeste li pročitali novi broj, online,  vinskog, časopisa Vinske zvijezde: