S posebnim ponosom i velikim zadovoljstvom, 10.07.2025. godine svečano je otvoren novi prostor Ribarskog muzeja u Vrboskoj , najstariji muzej specijaliziran za ribarsku baštinu na hrvatskoj obali Jadrana. Ovo otvorenje svečano je predstavilo završetak višegodišnjeg procesa očuvanja, valorizacije i modernizacije jedne od najvećih etnografskih zbirki otoka Hvara – zbirke koja pripovijeda o životu ljudi koji su stoljećima živjeli s morem, od mora i za more.

Vrboska, malo mjesto u sjevernom dijelu otoka Hvara, svoj je identitet od samih početaka u 15. stoljeću gradila na ribarstvu. Nastala je upravo zbog potrebe organiziranog lova na srdele, a tijekom povijesti razvijala se u simbiozi ribara i težaka. Ribarstvo je bilo više od gospodarskih aktivnosti – bilo je temelj kulture, prehrane, običaja i načina života.

Iz potrebe da se ta vrijedna tradicija očuva za buduće generacije, 1972. godine osnovan je Ribarski muzej , prvi specijalizirani ribarski muzej na Jadranu. Poticaj za osnivanje dao je dr. Niko Duboković-Nadalini , koji se 1971. godine obratio Vrbovljaninu Antunu Ruževiću s idejom o osnivanju muzeja. Gospodin Ružević je s oduševljenjem prihvatio prijedlog, okupio entuzijaste i preuzeo odgovornost za prikupljanje predmeta te osiguranje prostora.
Tako je osnovan Odbor za formiranje Ribarskog muzeja , a prikupljena zbirka smještena je u prizemlje obiteljske kuće Dežulović, gdje je muzej djelovao punih 50 godina. Zahvaljujući donacijama brojnih obitelji s otoka Hvara, ali i šire, Muzej je kroz desetljeća izrastao u čuvar kolektivne memorije ribarskog života.
Muzej čuva vrijednu zbirku ribarskih alata, pomorskih predmeta i svakodnevnih uporabnih predmeta , koji se uglavnom odnose na drugu polovicu 19. i prvu polovicu 20. stoljeća – razdoblje kada su ribarstvo i pomorstvo bili ključni gospodarski grane Dalmacije.
Zbirka uključuje:

• tradicionalne ribolovne alate : osti, parangale, mreže, udice, svićala i ferale za noćni lov sitne plave ribe mrežama potegačama – tratama (starija varijanta koristila je borovu luč na rešetki svićalu na pramcu broda),
• alate za obradu i konzervaciju ribe : bačve (barili), bačvarski alat, oprema za soljenje sitne plave ribe, predmeti iz nekadašnje tvornice sardina koju je u Vrboskoj 1894. osnovala kompanija Societe Generale Française iz Trsta ,
• preparirane morske organizme : ribe, rakove, školjke i spužve – s ciljem edukacije o morskom bogatstvu Jadrana,
• autentičan inventar ribarske kuhinje , koja odiše skromnošću i sezonskom prilagodbom, pokazujući kako su naši stari znali živjeti u skladu s prirodom.

Poseban dio zbirke posvećen je srdeli , “hranitelji Dalmacije”, i lovu sitne plave ribe koji je obilježio identitet priobalnih zajednica.
Tijekom više od pet desetljeća djelovanja, u razvoju muzeja sudjelovali su brojni stručnjaci, ljubitelji baštine i mještani koji su ostavili neizbrisiv trag. Među njima su posebno zaslužni radnici muzeja:
Andro Damjanić – bard dalmatinske fotografije,
Antun Kotoraš , Zoran Krstinić , Zdravko Fistonić , Marijo Franičević , Ana Marija Fistonić , Ivana Šerić – čuvari znanja i kontinuiteta Ribarskog muzeja.
Donacijama su nesebično doprinijeli brojni mještani Vrboske, Hvara i prijatelji otoka , stvarajući fundus koji ima lokalno, regionalno i nacionalno značenje.

Nakon izlaska iz starog prostora, privremeno je dio građe bio izložen u kući obitelji Mirjane Damjanić. Danas Ribarska zbirka konačno ima svoj dom – arhitektonski suvremeni prostor čija forma simbolično podsjeća na brod, povezujući tradiciju i suvremenost.
U svom govoru na svečanom otvorenju načelnica Marija Marjan poručila je:
“Velika mi je čast i neizmjerno zadovoljstvo danas biti ovdje s vama i podijeliti ponos zbog jednog važnog trenutka za naše misto – otvaranja Ribarskog muzeja u Vrboskoj… More i ribari su izgradili Vrbosku. I ovim muzejom čuvamo taj duh i prenosimo ga budućim generacijama.”
Ovaj muzej nije samo prostor ni zbirka predmeta – on je čuvar identiteta našeg mista, spomenik životu uz more, trudu i znanju generacija ribara koji su oblikovali Vrbosku. Predugo smo s ovom vrijednom zbirkom bili bez stalnog doma, ali zahvaljujući upornosti i zajedničkoj volji – danas napokon imamo muzej kakav zaslužujemo.
Dragi prijatelji, čestitam svima vama – danas ne otvaramo samo muzej, nego slavimo prošlost, učimo budućnost i postavljamo temelje za generacije koje dolaze. Od srca hvala svima!”
Istaknula je važnost suradnje i zahvalila svima koji su dali doprinos, Općini Jelsa i bivšem načelniku Nikši Peronji; Muzeju općine Jelsa – ravnateljici Mariji Plenković i voditelju Ribarske zbirke Duji Dorotki; te FLAG-u Škoji na čelu s Adelom Duboković.
Načelnica je dodala da arhitektonsko rješenje muzeja, iako moderno i izazovno, ima svoju vrijednost jer potiče razgovore, privlači pažnju i poziva ljude da uđu, da zastanu i upoznaju prošlost – što je i svrha svake kulturne ustanove.
Svečanost otvorenja protekla je u ozračju radosti, zajedništva i ponosa.
Program je vodila Božana Damjanić Majdak, a svojim doprinosom obogatili su ga:

• KUD Jelsa i klapa Frecija koji su glazbom dočarali duh Dalmacije,
• Udruga Lantina koja je organizirala spektakularni Ples jedara – simboličnu poveznicu između prošlosti i sadašnjosti.
• Restoran Trica Gardelin koji je oduševio posjetitelje jelima nadahnutim ribarskom kuhinjom,
• Vinarije Matković, Carić i Pinjata čijim se vrhunskim vinima pozdravio uspjeh muzeja,
• te svi ostali koji su svojim angažmanom doprinjeli ugođaju svečanosti otvorenja.

Ribarski muzej u Vrboskoj nije samo čuvar predmeta – on je živi podsjetnik na identitet mjesta , prostor učenja, istraživanja, edukacije i ljubavi prema moru. U kombinaciji s Trgom obitelji Fabrio i novim mostom koji će uskoro biti uređen, stvara se nova kulturna cjelina koja će Vrbosku učiniti još atraktivnijom, ali zadržati ono najvažnije – autentičnost .
Hvala svima koji su tijekom 53 godine pridonijeli ovom projektu – na svakom darovanom predmetu, na svakom prikupljenom svjedočanstvu, svakom razgovoru o ribarima, mrežama, srdelima i moru. Danas otvaramo vrata muzeja, ali i zajednice srca koja nije zaboravila tko je i odakle je.

Foto: Borna Obranović

****

Jeste li pročitali novi ljetni broj, online, vinskog časopisa Vinske zvijezde: