Klimatske promjene iz godine u godinu sve snažnije mijenjaju ritam vinogradarske sezone. Berba grožđa u Francuskoj danas počinje znatno ranije nego prije nekoliko desetljeća, no uz rekordno rane rokove vinari se suočavaju i s novim izazovima – neujednačenim dozrijevanjem grožđa, toplinskim valovima i sve težim odlukama o idealnom trenutku berbe.
Od 1980-ih godina datumi berbe u Francuskoj kontinuirano se pomiču prema ranijim terminima, što stručnjaci smatraju jednim od najočitijih pokazatelja globalnog zatopljenja.„Vidljiv je jasan trend – berba u prosjeku počinje najmanje četiri dana ranije svakog desetljeća, iako postoje godišnje oscilacije“, ističe Jean-Marc Touzard, direktor istraživanja pri francuskom institutu INRAE.
Berba i do 24 dana ranije nego sedamdesetih godina
Podaci francuskih javnih institucija pokazuju da se u regijama poput Champagne, Alsacea, Saint-Émiliona, Tavela i Châteauneuf-du-Papea grožđe danas bere u prosjeku čak 24 dana ranije nego 1970-ih godina. Glavni razlog je kontinuirani porast prosječnih temperatura. U južnoj dolini Rhône, primjerice u apelacijama Tavel i Châteauneuf-du-Pape, berba se tijekom 1950-ih odvijala u drugoj polovici rujna, dok danas najčešće počinje već u drugoj polovici kolovoza.
Slična je situacija i u Saint-Émilionu, gdje je tijekom većeg dijela 20. stoljeća berba započinjala oko 26. rujna, dok danas najčešće kreće početkom rujna, a rekordno rano – već 29. kolovoza – započela je 2022. godine. Ni Champagne nije iznimka. Ondje se datumi berbe određuju zajedničkim dogovorom proizvođača, a danas berba počinje približno dva tjedna ranije nego prije dvadesetak godina. Posebno su se istaknule iznimno rane berbe 2003., 2011., 2022. i 2025. godine.
Rekordno rana berba, ali ne i ujednačeno dozrijevanje
Ovogodišnja sezona, obilježena s čak tri toplinska vala, mogla bi donijeti nove rekorde. Pojedini proizvođači bijelih vina u Languedocu najavili su početak berbe već krajem srpnja, iako se prije 1980-ih ondje redovito započinjalo tek sredinom rujna. Ipak, stručnjaci upozoravaju da rana berba ne znači nužno i ravnomjerno dozrijevanje grožđa.
“Mogući su rekordno rani početci berbe u Champagnei i Alsaceu, ali u drugim regijama grožđe zbog posljednjih toplinskih valova nije nastavilo normalno sazrijevati“, upozorava Jérôme Bauer, predsjednik Konfederacije proizvođača vina sa zaštićenim oznakama izvornosti (CNAOC). Dodaje kako dio grožđa možda uopće neće dosegnuti željenu tehnološku zrelost, što bi moglo rezultirati manjim urodom i slabijom kvalitetom.
Ekstremne vrućine mogu usporiti sazrijevanje
Iako se često smatra da više topline znači i brže dozrijevanje, stvarnost je znatno složenija.
“Pretjerani toplinski valovi mogu usporiti proces sazrijevanja. Vinova loza ulazi u svojevrsni obrambeni režim – zatvara puči na listovima, smanjuje fotosintezu i štedi vodu”, objašnjava Jean-Marc Touzard.
Zbog toga je danas mnogo teže predvidjeti idealan trenutak za početak berbe.
Sve veći pritisak na vinare
Još jedan izazov predstavlja činjenica da se proces dozrijevanja može naglo ubrzati. Razina šećera u bobicama može u svega nekoliko dana značajno porasti, zbog čega vinari moraju gotovo svakodnevno pratiti stanje u vinogradu kako ne bi zakasnili s berbom.
Istodobno traže ravnotežu između dovoljne količine šećera za proizvodnju alkohola i očuvanja svježine te prirodne kiselosti vina, što današnji potrošači sve više cijene.
“Ubrzani procesi stvaraju dodatni mentalni pritisak na proizvođače”, smatra Touzard.
Novi izazovi traže nova rješenja
Kako bi se prilagodili klimatskim promjenama, mnogi vinari razmišljaju o sadnji novih sorti, proizvodnji pjenušavih vina ili promjeni tehnologije berbe. Kod proizvodnje pjenušaca grožđe se bere nešto ranije kako bi se sačuvala svježina, što dodatno otežava planiranje.
Sve češće se uvode i nove tehnike očuvanja kvalitete grožđa nakon berbe. Visoke temperature povećavaju rizik od oksidacije i neželjene fermentacije pa brojni vinari ubrano grožđe hlade već u vinogradu ili tijekom transporta, koristeći, primjerice, blokove suhog leda (ugljičnog dioksida).
Hoće li inovacije biti dovoljne?
Vinogradari pokazuju veliku sposobnost prilagodbe, no ostaje otvoreno pitanje hoće li to biti dovoljno.
“U ovom sektoru ima mnogo kreativnosti i inovacija. No ključno je pitanje hoće li one biti dovoljne da prate ubrzane klimatske promjene”, zaključuje Jean-Marc Touzard.
Budućnost europskog vinarstva, smatraju stručnjaci, uvelike će ovisiti o tome koliko će svijet uspjeti usporiti globalno zatopljenje i stabilizirati klimatske uvjete u desetljećima koja dolaze
Tekst: AFP / LaRevueDuWinDe France
Foto: Pinterest
****.
Jeste pročitali novi, ljetni, broj:
