Pedesetak kilometara od Čakovca, ondje gdje se panonska ravnica počinje pretvarati u brežuljkasti vinski krajolik, nalazi se Marof – vinarija čiju priču određuju različiti položaji, stari trsovi, niski prinosi i vina kojima se ostavlja dovoljno vremena da pokažu svoj karakter.

Prekmurje je kraj kontrasta. Na ovom dijelu Slovenije panonska ravnica susreće prve brežuljke, a nizinski se krajolik gotovo neprimjetno počinje mijenjati. Široki horizont polako nestaje, pojavljuju se usponi, a na padinama vinogradi.

Upravo u tom prijelazu između ravnog i brežuljkastog krajolika, između termalne Slovenije i njezine vinske priče, smjestila se Vinarija Marof.

Do Marofa se ne dolazi samo zbog čaše vina. Dolazi se vidjeti kako izgleda vinograd u kojem količina nije najvažnija, zašto se na trsu ostavlja samo onoliko grožđa koliko može kvalitetno dozreti i kako svega desetak kilometara udaljenosti između vinogradarskih položaja može ostaviti prepoznatljiv trag u vinu.

Kroz priču o Marofu vodi nas Dejan Lutar, a razgovor o onome što nastaje u podrumu zapravo počinje mnogo prije – među trsovima, u tlu i na položajima s kojih grožđe dolazi.

Marof nije velika vinarija – i upravo je u tome njezina posebnost

Brend Marof, izvorno poznat kao Toko, osnovan je 2007. godine. Prve dvije berbe odrađene su u starim pogonima, a od 2009. proizvodnja je smještena u današnjoj vinariji.Brojke na prvi pogled možda ne djeluju spektakularno – oko 22 hektara vlastitih vinograda i približno 70.000 litara vina godišnje. No upravo one otkrivaju filozofiju Marofa: cilj nije proizvesti što više, nego iz svakog položaja i trsa dobiti što kvalitetnije grožđe.

Prosječni cilj je oko jednog kilograma grožđa po trsu za približno jednu litru vina. Prinos se stoga ne prepušta slučaju. Vinogradi se prate tijekom cijele godine, a višak grožđa uklanja kako bi loza svoju energiju usmjerila na ono što ostaje.Drugim riječima, odluka o tome kakvo će vino završiti u boci ne donosi se tek u vrijeme berbe. Ona počinje mnogo ranije – u vinogradu.

Tri položaja, tri priče u čaši

Jedan od najzanimljivijih dijelova priče o Marofu upravo su razlike među vinogradarskim položajima. Osim glavnog položaja, grožđe dolazi i iz Vodonaca i Kramarovaca, a svaki od njih obilježavaju drugačiji sastav tla i mikroklimatski uvjeti.

Kramarovci su udaljeni svega desetak kilometara, ali razlika se može prepoznati i u vinu. Ondje nalazimo vulkanski tuf, a vina s tog položaja mogu pokazivati naglašeniju mineralnost i slankasti karakter. Nešto veća količina oborina dodatno utječe na uvjete dozrijevanja i kiselinski profil vina. Upravo je to jedna od stvari koje posjet Marofu čine posebno zanimljivim: na relativno malom prostoru moguće je kušati koliko položaj, tlo i mikroklima mogu promijeniti izraz iste vinske regije.

Frankovka, stari trsovi i sorte koje pričaju o kraju

Posebno mjesto u Marofu pripada frankovki, odnosno modroj frankinji, sorti s dugom tradicijom u ovom dijelu srednje Europe.

Noviji nasadi frankovke, zweigelta i merlota posađeni su nakon osnivanja vinarije, dok dio bijelih sorti dolazi iz znatno starijih vinograda. Neki su trsovi stari između 30 i 40 godina, a pojedini dosežu i oko 45 godina.Od crnih sorti uz frankovku se uzgajaju zweigelt i merlot, dok bijelu priču čine chardonnay, sauvignon blanc, zelen, rajnski rizling, sivi pinot i laški rizling.

Vrijedi obratiti pozornost i na zelen, sortu koja dodatno obogaćuje raznolikost vinske priče Marofa. No postoji još nešto što ovu vinariju udaljava od filozofije brzog i isključivo mladog vina – vrijeme.

Većina bijelih i crnih vina odležava između 20 i 24 mjeseca, dok pojedina vina u drvu ostaju i nekoliko godina. U podrumu se koriste francuske bačve, ali i veće bačve od slavonskog hrasta.

Vina iz Prekmurja koja putuju svijetom

Priča Marofa odavno je prerasla granice Slovenije. Izvoz čini značajan dio poslovanja, a njihova su vina tijekom godina pronašla put do brojnih europskih i svjetskih tržišta – od Nizozemske, Švedske, Belgije, Njemačke, Austrije i Italije do Japana i Južne Koreje.

Dejan Lutar pritom naglašava zanimljivu razliku između domaćeg sustava označavanja vina i načina na koji međunarodno tržište procjenjuje njegovu kvalitetu.

Oznake poput “kvalitetnog” ili “vrhunsko”“ vina mogu imati važnu ulogu unutar nacionalnog sustava, no na velikom međunarodnom tržištu na kraju presuđuje ono što se nalazi u čaši. Vino mora proći test sommeliera, restoratera, vinskih stručnjaka i, na kraju, samih kupaca.

Vinarija koja izgleda kao da plovi kroz vinograde

A prije nego što kušate prvo vino, Marof osvaja arhitekturom i pogledom.Vinarija se ne pokušava nametnuti krajoliku. Upravo suprotno – čini se kao da je napravljena kako bi u njega što prirodnije uplovila. Duga horizontalna linija zgrade prati padinu i topografiju terena, dok je velik dio prostora skriven ispod zemlje.

Projektirao ju je arhitekt Andrej Kalamar iz Studija Kalamar, a nova vinarija otvorena je 2009. godine uz obnovljeni povijesni kompleks Marof.

Arhitektura je promišljeno povezana s okolišem. Krov od crvenog crijepa nastavlja tradiciju nekadašnjih gospodarskih zgrada, dok vertikalni elementi pročelja diskretno prizivaju pravilne redove trsova. Ipak, kada je ugledate uživo, teško je ne pomisliti na – brod.

Kao da je Marof usidren usred vinograda, s pogledom koji se otvara prema zelenim brežuljcima Goričkog. A ispred vinarije – ribe, rad slovenskog umjetnika Roberta Juraka  Neobičan detalj cijelom prizoru daje gotovo filmsku scenografiju: vinogradi na brežuljcima, vinarija poput broda i ribe Panonskog mora koje kao da su upravo isplivale pred njezin ulaz.

Možda upravo taj prizor najbolje opisuje Marof. Vinariju čvrsto vezanu uz tlo na kojem nastaju njezina vina, ali istodobno okrenutu prema svijetu.

Foto: Nikola Zoko

****

Peočitajte: