Berba grožđa u Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj iz godine u godinu počinje sve ranije. Blage zime, raniji početak vegetacije, visoke ljetne temperature i promijenjen raspored oborina ubrzavaju sazrijevanje grožđa, pa vinogradari sve češće u vinograde ulaze već sredinom kolovoza. Nekada uobičajene rujanske berbe polako postaju stvar prošlosti.
Posljednjih godina berba grožđa u Središnjoj bregovitoj Hrvatskoj postaje svojevrsna utrka s vremenom. Grožđe sazrijeva ranije, a vinogradari moraju precizno odrediti trenutak berbe kako bi sačuvali optimalan odnos šećera, kiselina i aromatske zrelosti. U pojedinim dijelovima regije ovogodišnja je berba zato počela već sredinom kolovoza.
Najranije berbe već 14. kolovoza
U vinariji Košćak iz Novog Marofa s ranijim berbama susreću se već godinama.
„Zime su postale blage, početak vegetacije nastupa sve ranije i raspored padalina tijekom godine se mijenja. Zbog svega toga grožđe brže sazrijeva i prisiljava nas na rane berbe. Najranije berbe bilježimo 14. kolovoza – ove godine i 2018. Prinosi su ovo ljeto niži, no kvaliteta grožđa je dobra. Parametri grožđa su idealni za premium vina s duljim potencijalom dozrijevanja, dok će pjenušci iz ove godine biti nešto kompleksniji i voluminozniji u odnosu na prošlu godinu“, kaže Luka Košćak.
Luka Koščak
Pune ruke posla imaju i vinogradari na Plešivici. Jedan od ključnih razloga za ranu berbu ondje je očuvanje prirodnih kiselina u grožđu.
„U berbu smo morali krenuti prije nekoliko dana kako bismo sačuvali kiseline koje su ključne za naša vina. Manje je grožđa nego prošle godine, ali urod je zdrav i visoke kvalitete. Sorta koja nam se pokazuje izuzetno dobrom u ovim vremenskim uvjetima naš je autohtoni žuti plavec. Riječ je o sorti koja ima velike grozdove i izražene kiseline“, ističe Nikola Šember iz vinarije Šember u Pavlovčanima.
Nikola Šember
Autohtone sorte pod povećalom vinara
U drugim dijelovima Središnje bregovite Hrvatske vinogradari također pomno prate kako se pojedine sorte prilagođavaju sve izraženijim klimatskim promjenama. Posebna pozornost usmjerena je na autohtone sorte, ali i na prilagodbu načina rada u vinogradima.
U Međimurju se tako još čeka dozrijevanje pušipela i nekoliko udomaćenih internacionalnih sorti.
„Prilagođavamo se novim vremenskim uvjetima nizom agrotehničkih mjera poput zadržavanja vlage u tlu humusom i sijanjem trave u vinogradu. Dio vinograda nam je stradao u tuči, no ostalo je grožđe lijepo i zdravo. Pripremamo podrume za berbu i očekujemo iz grožđa izvući najbolje“, kaže David Štampar iz vinarije Štampar iz Svetog Urbana.
David Štampar
Unatoč dugom sušnom razdoblju, većina vinograda Bregovite Hrvatske ovog se ljeta dobro nosila s nedostatkom oborina. Najosjetljiviji su bili mladi nasadi, čiji korijen još nije dovoljno dubok da bi mogao koristiti vlagu iz dubljih slojeva tla.
“Berbe se pomiču prema početku kolovoza”
Predsjednik udruge vinara i vinogradara Bregovita Hrvatska Miroslav Polovanec upozorava da će prilagodba vinograda novim klimatskim uvjetima biti jedan od najvažnijih izazova u godinama koje dolaze.
“U većini vinograda u tlu je bilo dovoljno vlage. Najugroženiji su bili mladi vinogradi jer mladim cijepovima vinove loze korijen u tlo zadire plitko. Ti su vinogradi tražili dodatno napajanje vodom. Autohtone sorte po kojima je Središnja bregovita Hrvatska poznata dobro se nose s klimatskim promjenama, no tržište smo navikli i na visoku kvalitetu naših vina internacionalnih sorti. Zbog toga će naši vinogradari u godinama koje slijede morati posegnuti za uvođenjem dodatnih agrotehničkih mjera u vinograde.”
Miroslav Polovanec
A njegova završna poruka najbolje opisuje koliko se vinogradarski kalendar već promijenio:
“Berbe se pomiču prema početku kolovoza, a one rujanske postaju stvar prošlosti.”
Nakon berbe – 5. BregFest u Laubi
Nakon intenzivnog razdoblja berbe i početka rada u podrumima, vinare Bregovite Hrvatske očekuju pripreme za peto izdanje BregFesta.
Festival vina Bregovite Hrvatske održat će se u petak, 23. listopada 2026. godine, u zagrebačkoj Laubi, gdje će publika imati priliku kušati vina ove raznolike vinske regije i upoznati vinare koji se sve intenzivnije prilagođavaju novim klimatskim uvjetima.
Foto: Ante Gudelj
****
