Danas je svjetski dan ove posebne sorte.
Pinot crni (pinot noir), kod nas još poznat i pod nazivom burgundac crni, crna je sorta grožđa koja nam originalno dolazi iz francuske pokrajine Burgundije. Vino crnog pinota, kojega neki označavaju i francuskim Pinot Noir ili njemačkim imenom Blauer Spätburgunder, najčešće je crvene do ljubičasto – tamnocrvene boje, a grožea ove sorte (s obzirom na to da joj sok nije obojen) proizvode i bijela vina, koja su osnova za šampanjce i pjenušce.
Aroma crnog pinota ovisna je o području u kojemu se uzgaja grožđe, a okusi i mirisi su također ovisni o području s kojeg dolaze i mijenjaju se s vremenom starenja vina. Uglavnom su to okusi i mirisi jagode, maline, kupine i višnje dok kod starijih vina prevladavaju zemljani tonovi.
Sadržaj alkohola kreće se između 11,5 i 13 % vol., a ukupna kiselost od 5,5 do 6 g/l. U Hrvatskoj proizvodnja pinota crnog najčešća je na Plešivici, u Slavoniji (kutjevačko i požeško-pleterničko vinogorje), Istri, Moslavini.
U Njemačkoj se zove Spätburgunder. U Austriji ga zovu Blauburgunder, gdje daje zanimljive primjerke u Gradišću i Beču. U Italiji ga zovu Pinot Nero koji najbolje uspijeva u hladnijim regijama poput Lombardije, gdje se koristi u proizvodnji pjenušaca. U Italiji daje sjajne primjerke i u Alto Adigeu, Trentinu, Colliu i Furlaniji, ali tamo ga zovu isto kao i u Austriji – Blauburgunder. U Rumunjskoj ga zovu Burgund Mare.
Možemo ga pronaći i u Češkoj, Slovačkoj, Mađarskoj, Bugarskoj, Moldaviji, Azerbajdžanu, Kazahstanu, Americi, Južnoj Africi, Novom Zelandu, Australiji …
Najveće zasađenije područje na kojem raste Pinot Noir je u Francuskoj, točnije u regiji Côte d᾿Or iz koje dolaze neki od najskupljih primjeraka crnih vina na svijetu (Romanée Conti ) te u Champagni gdje se koristi za proizvodnju šampanjaca, s Chardonnayom i Pinot Meunierom.
ŽIVJELI!
