Vrsta piva doslovce ima na tisuće, jer su kombinacije različitih žitarica, hmelja, vode, kvasaca i proizvodnje neograničene. Neke od najzanimljivijih kombinacija nudi nedavno otvoreni pivski bar „WunderBar“ u kojemu je prvu pivsku radionicu održao Milan Peh, pivski sommelier s cerfitikatom “London Beer and Cider Academy”!
Na radionici, održanoj u srijedu 16. listopada, naučili smo da je pivo nedestilirano fermentirano piće iz ekstrakta žitarica, začinjeno hmeljem. To najpopularnije alkoholno piće, staro najmanje 8000 godina, našlo se i u prvom pisanom zakoniku – Hamurabijevom zakoniku, koji kaže: “Pivo ne smije sadržavati previše vode i ne smije se prodavati po previsokoj cijeni.” Zanimljivo je da su prvi kućni, a i profesionalni pivari bile – žene. Na prostore Hrvatske pivo su donijeli Nijemci u 17. st., prva pivovara bila je u Osijeku, a nastarija u Hrvataskoj je Daruvarska koja neprekidno radi od osnivanja 1840.
Milan Peh objasnio je posjetiteljima da se piva dijele na piva donjeg vrenja, piva gornjeg vrenja i piva spontanog vrenja. Kod piva donjeg vrenja kvasac se nakon fermentacije istaloži na dno, zovemo ih još i lageri i najpopularniji su tip piva kod nas, ali i u cijelom svijetu. Drugi najrašireniji tip je pivo gornjeg vrenja – eng. „ale“: kod ovoga piva vrenje se odvija pri nešto višoj temperaturi. Najpoznatiji su američki aleovi, koji su se razvili zajedno s pojavom craft pivarstva u SAD-u, prije više desetaka godina, a onda raširili po cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj zadnjih 5-6 godina.
Poznato i popularno pivo gornjeg vrenja je i pšenično, a dva osnovna stila dolaze iz Bavarske i Belgije. Treća vrsta piva prema osnovnoj podjeli su piva spontane fermentacije za koja se koriste nekultivirani tzv. divlji kvasci koji u proces proizvodnje piva dolaze iz zraka ili sa zidova prostora u kojem se proizvodi pivo; riječ je o starom postupku koji neki belgijski pivari i danas koriste za proizvodnju čuvenih „lambic“ piva, koja su ponekad kisela ili imaju voćne okuse i mirise, budući da se u njih često dodaju svježe trešnje ili razno drugo voće.
Degustacija je počela poput početka “Oktoberfesta” razbijanjem bačvice iz koje se pilo prvo pivo – Rittmayer 1422 – nefiltrirano svijetlo lager pivo. Nakon njega kušao se Bayreuther Hell – svijetlo lager pivo,
pa Bayerisch ALE2 (Riegele/Sierra Nevada) – American Pale Ale, Maisel’s Weisse Original – svijetlo pšenično pivo, te na kraju Maisel & Friends Pale Ale – APA ( Ameican Pale Ale).
Milan Peh izvojio je i neke zanimljivosti iz svijeta piva:
- hranu je lakše sparivati s pivom nego s vinom zbog puno većeg raspona okusa i aroma: uvijek je važan balans ili sličnost piva i hrane, tj. jača hrana po okusima traži i jače pivo
- s pivom se može i vrlo dobro kuhati, ima mnogo recepata od npr. najjednostavnijih pivskih peciva ili pogačica do pilećih krilaca mariniranih u pivu, svinjetine pirjane u pivu, gulaša s pivom, i sl.
- stara je predrasuda da pivo deblja; naime, uz pivo često posežemo za grickalicama ili drugom hranom, pa tako unosimo puno više kalorija nego da samo pijemo pivo, čija je energetska vrijednost otprilike ista kao i ona punomasnog mlijeka
- pivo je korisno za organizam, ako se konzumira umjereno, obiluje vitaminima B-grupe, a bogato je i mineralima, proteinima, ugljikohidratima, flavonoidima pa i antioksidansima
Ciklus od tri radionice zamišljen je da se, nakon osnova na prvoj, na 2. radionici poviri dublje u različita piva, da ih se analizira i o njima razgovara, a treća radionica bavit će se sljubljivanjem hrane i piva. Sljedeće radionica održat će se sredinom studenoga, a blagdanska sredinom prosinca.
Više informacija na pivska.radionica@gmail.com.
