Na konferenciji OIV-a (Svjetske organizacije za vinovu lozu i vino), održanoj 23.4. u Parizu, objavljeni su podatci tj. procjene podataka vezane uz 2019. godinu: informacije o ukupnoj površini vinograda u svijetu, o proizvodnji vina na planetu, o potrošnji, svjetskoj trgovinskoj razmjeni u sektoru vina. Spomenut je i covid 19 i moguće posljedice pandemije na vinogradarsko-vinarski sektor.
VINOGRADI
Procjenjuje se da na svijetu ima ukupno 7,4 milijuna ha zasađenih vinovom lozom (situacija stabilna od 2016.) U Europskoj uniji je 3,2 milijuna ha vinograda kao i već pet uzastopnih godina, dakle pokazuje visoku stabilnost. Unutar EU i dalje najviše vinograda – 966.000 ha – ima Španjolska. Na drugom je mjestu Francuska, sa 794.000 ha, slijedi Italija sa 708.000 ha.
SVJETSKA PROIZVODNJA VINA
Iznosi oko 260 milijuna hektolitara vina. Svjetska proizvodnja vina 2019. (bez sokova i moštova) bit će, čini se, između 259 i 260 milijuna hl, oko 11,5 posto manje od one u 2018. Po količinama Italija prednjači na listi, s cca 47,5 milijuna hl, Francuska je druga sa 42,1 milijun hl, Španjolska treća s 33,5 milijuna hl. Ukupno čine više od 40 % globalne produkcije.
POTROŠNJA VINA
Potrošnja vina u 2019. procijenjena je na 244 milijuna hl, 1% posto više nego u 2018.
SVJETSKI IZVOZ VINA
Svjetski vina u 2019. povećao se u odnosu na 2018. i u količini i po cjenovnoj vrijednosti vina. 2019. pokazuje bolje rezultate i u količini ukupno izvezenog vina, a riječ je o 105.8 milijuna hektolitara (+1,7 % u odnosu na 2018.) i u realiziranoj novčanoj vrijednosti od tog izvoza, radi se o 31,8 milijardi eura (0,9%). Značajno povećanje izvoza vidi se u Italiji (+ 2 milijuna hl), Španjolskoj (+ 1,3 milijuna hl), Kanadi (+ 0,4 milijuna hl) i Čileu (+ 3 milijuna hl). U međunarodnoj trgovini vinom u 2019. dominiraju tri zemlje – Italija,Španjolska i Francuska. Ukupno su u 2019. izvezle 57,1 milijun hl vina, tj. oko 54% svjetskog izvoza. Francuska je i dalje na prvom mjestu rang liste najuspješnijih izvoznica vina.
SVJETSKI UVOZ VINA
U 2019. najveći svjetski uvoznici vina bili su Njemačka (14,6 milijuna hl), Ujedinjena Kraljevina i SAD. Te tri zemlje zajedno uvezle su 40,4 milijuna hl vina, oko 38 % od ukupnog svjetskog uvoza vina.. Novčana vrijednost tog uvoza je 38 posto od svote ostvarene od ukupnog uvoza, tj. oko 11,9 milijardi eura.
COVID 19 u VINSKOM SEKTORU
U ovom trenutku, dostupni podaci nisu dovoljni za pružanje točne prognoze i predviđanja budućeg scenarija vinskog sektora. Slijedom kontakta s državama članicama OIV-a, povratne informacije pokazuju veliku promjenu kanala distribucije. Očekuje se pad potrošnje, pad prosječne cijene, a time i ukupni pad ukupne vrijednosti prodaja, prometa, marže i na kraju dobiti. U pogledu izvoza, ekonomije u recesiji nisu obećavajuće tržište, a tijekom ove pandemije upravo su najveće potrošačke zemlje – najviše pogođene. Moguće je da se trgovinski putevi mogu „oporaviti“ istodobno s ekonomijom, ali neke promjene bi mogle postati trajne. Konzumacija alkohola također je u središtu rasprave – poruke o pozitivnim učincima konzumacije vina su potpuno neprihvatljivi i neodgovorni. Isto vrijedi, u ovim okolnostima, za opće izjave ili poruke nekih ideologija o pijenju vina, kao što je preporuka apstinencija. OIV-a i dalje slijedi svoj Strateški plan koji je odobrila Opća Skupština u listopadu 2019. i obuhvaća razdoblje od 5 godina do 2024. U trenutnom kontekstu, ciljevi OIV-a idu u skladu potreba koje je istakla ova kriza.
Više na: http://www.oiv.int/fr/vie-de-loiv/situation-actuelle-du-secteur-vitivinicole-au-niveau-mondial