Pršut Smjeli najbolji na Danima hrvatskog pršuta!

Dalmatinski pršut Smjeli proglašen je šampionom šestih Dana hrvatskog pršuta u Zadru –  s osvojenih 97,60 bodova. Na ocjenjivanju je bilo deset uzoraka među kojima su bili zastupljeni svi zaštićeni hrvatski pršuti, većinom ocijenjeni sa zlatnim odličjima.  „Za kvalitetan dalmatinski pršut od iznimne je važnosti i kvalitetan but, težine iznad 11…

Dalmatinski pršut Smjeli proglašen je šampionom šestih Dana hrvatskog pršuta u Zadru –  s osvojenih 97,60 bodova. Na ocjenjivanju je bilo deset uzoraka među kojima su bili zastupljeni svi zaštićeni hrvatski pršuti, većinom ocijenjeni sa zlatnim odličjima.

 „Za kvalitetan dalmatinski pršut od iznimne je važnosti i kvalitetan but, težine iznad 11 kilograma svježeg mesa. Bura je vrlo poželjna, no nije dobro kada previše puše jer se pršut u tom slučaju previše i osuši“, rekao je Vlade Prančić, vlasnik najnagrađivanije hrvatske pršutane Smjeli, s godišnjom  proizvodnjom od stotinu tona pršuta.

O ovogodišnjem slabijem plasmanu pršuta zvog lošije turističke sezone govorio je Darko Markotić, predsjednik Klastera Hrvatskog pršuta:  „Turizam, kao najbolja mogućnost plasmana naših pršuta i naše najveće tržište, svojim je padom uzrokovao i pad prodaje pršuta u Hrvatskoj. U pršutanama su ostali visjeti pršuti, a s njima i poprilični kapital koji je u njih uložen. To nas sve izlaže riziku da ovu sezonu soljenja koja je pred nama ne bude dovoljno obrtnih sredstava za novi ciklus proizvodnje, a samim time i mogućnost da kad se stanje normalizira, tržište ostane bez naših pršuta“.

Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za turizam i poljoprivredu smatra da je upravo ova kriza pokazala kako je uz prodaju u turizmu važno imati i stabilnije prodajne kanale, posebno mrežu trgovačkih lanaca, samo u Hrvatskoj, nego i na inozemnim tržištima. Ističe kako je unatoč zaštićenim pršutima iznimne kvalitete Hrvatska još uvijek velika uvoznica pršuta, s manje od 500 tisuća komada ne podmiruje ni 50 posto vlastitih potreba.

Nadajmo se da će HGK pomoći u tom smjeru – stabilnom i dugoročnom strategijom (promocije na inozemnim tržištima), jer među 25 zaštićenih proizvoda na razini EU nalaze se i četiri hrvatska pršuta – drniški, dalmatinski, krčki i istarski.  Zadar i Zadarska županija, posebno Posedarje, poznati su po iznimnim dalmatinskim pršutima – u Zadarskoj je županiji registrirano šest proizvođača dalmatinskog pršuta koji proizvedu 30 tisuća komada, a još 10 tisuća proizvede se u kućnoj radinosti.

Fotografije; Filip Brala

Više na: http://hrvatskiprsut.com/

Julio Frangen

Julio Frangen

Profesionalni fotograf i zaljubljenik u hranu i vino.

Arhiva

U opatijskom hotelu Navis predstavljena nova Santa Elisabetta iz berbe 2020!

I ujedno održano veliko vertikalno kušanje svih dosadašnjih berbi... Albert i Nikola Benvenuti, vlasnici vinarije Benvenuti,  24.10.2024. u hotelu Navis u Opatiji su predstavili  javnosti novo godište najtraženijeg crnog vina Hrvatske, terana Santa Elisabetta, a...

Međunarodni uspjeh zagrebačkog hotela Esplanade u Kopenhagenu!

Esplanadinoj direktorici odnosa s javnošću Sandi Sokol uručena je prestižna nagrada European Hotel Awards 2024.   Prestižna ceremonija dodjele nagrada European Hotel Awards 2024. održana je prošlog tjedna u središtu Kopenhagena, u poznatom hotelu Radisson Collection...

Gdinj – čarolija babljeg ljeta u slikama, mirisima i okusima!

   GOODBYE SUMMER, WELCOME OLIO NUOVO @ GDINJ – događaj je koji raste u jedinstveni novi turistički proizvod produžujući sezonu na otoku Hvaru u novom smjeru otkrivanja i uzdizanja svježih maslinovih ulja! Gdinjski je maslinik Seca Eva Marija početkom listopada...

Ovo su pobjednici Burger Festivala Zagreb 2024!

  Posjetitelji su odlučili i odabrali najbolje kućice i top tri burgera devetog izdanja najpopularnijeg streetfood festivala! Zadnjega dana zagrebačkog Burger Festivala, u nedjelju 20. listopada 2024. godine u 17:00 sati doznali smo tko su najbolji među...

Craft & Draft – novi beerstore na zagrebačkim Sveticama!

Na potezu negdje od Kvaternikovog trga pa do praktično istočno izlaza iz grada, nema lokala s kompletnijom ponudom domaćih zanatskih piva. Ta je pogreška ispravljena s dodatkom tradicijskih belgijskih i njemačkih piva. Sasvim sigurno, istočni dio grada, pogotovo onaj...