Frankovka
Neki je nazivaju crnom kraljicom vinograda Slavonije, ali nažalost njezino kraljevstvo nije veliko. Ima je u Hrvatskoj oko 400 ha, najviše upravo u Slavoniji, ponešto u Istri. U Austriji posjeduje oko 3000 ha, u Njemačkoj 2000. Ona je frankovka – Blaufränkisch, sorta s više od 120 sinonima (navode austrijski izvori), od kojih su poznatiji: Blauer Lemberger, Blauer Limberger, Blaufranchis, Hartig 353, Lemberger, Limberger (Njemačka); Franconien Bleu, Franconien Noir, Franconim Noir, Limberger Noir, Limberqer (Francuska); Franconia, Franconia Nera, Franconia Nero (Italia); borgonja, frankovka, frankovka crna, frankovka modra (Hrvatska); modra frankinja, frankinja (Slovenija), kékfrankos (Mađarska), moravka modrá (Češka, Slovačka) i (ima) još … Burgunder, Frühschwarze, Frühschwarzer, Großburgunder, Karmazin, Mährische, Mährischer,… ?
Na nedavnoj radionici „World Wide Wines“ u zagrebačkom restoranu Trilogija Fino&Vino na Kaptolu, održala sam radionicu o frankovki uz kušanje 13 vina naslijepo. Uvijek je na takvim radionicama i poneki uljez (cuvée) pa me veseli kada polaznici prepoznaju da je ova „nešto malo drukčija“. Uvodno sam pročitala mnoge sinonime, a onda smo se vratili na podrijetlo. Na Vinopediji se navodi da je to vrlo stara sorta s pisanim tragovima još u srednjem vijeku. Bila je široko rasprostranjena u Habsburškoj Monarhiji. Podrijetlo joj još nije sa sigurnošću dokazano, no prema većini izvora potječe iz istočne Austrije, gdje je najrasprostranjenija. Navodno se ondje uzgajala već u 10. stoljeću. U nekim izvorima kao mjesto nastanka navodi se Wiener Neustadt, ali s obzirom na često korišten sinonim Lemberger dovodi se u vezu s mjestom Lemberg pri Šmarju u Sloveniji. Posljednji rezultati DNA analiza govore da je frankovka potomak beline starohrvatske (Weiser Heunisch) i najvjerojatnije rijetke sorte silvanca crnog (Blauer Silvaner). Frankovka se danas uzgaja u cijeloj srednjoj Europi kao jedna od najvažnijih sorata za kontinentalne klimatske uvjete. Od 1941. je introducirana u Sjevernoj Americi kao kvalitetna sorta otporna na niske temperature.
Tipični mirisi frankovke su voćni, miriše po višnjama, kupinama i šljivama. Začinske note dobije starenjem – klinčići, dim, papar, čokolada. Krasi je srednja do izražena kiselina, srednje tijelo, izraženi tanini, i većinom visoki alkoholi (13-15%). Najčešće se proizvodi kao suho (mirno) vino, daje i prekrasna ružičasta i pjenušava vina. Vina od frankovke mogu biti mlada i svježa, a odležavanjem (do 10 i više godina) postaju zrela, s finim taninima, punoga i skladnoga okusa.
Kušanje smo započeli grožđem frankovke iz Orahovice na stolu i istarskim frankovkama u čaši – borgonjama. Prva je bila pjenušava – poseban, odležan, kompleksan Roxanich pjenušac „Les petites bulles istriennes“, brut nature (zero dosage), napravljen tradicionalnom metodom. Bazno grožđe brano je 2009, druga fermentacija odrađena je 2011.godine, a nakon toga bila su tri degoržiranja: prvo nakon 3,5 godine na kvascima, drugo nakon 5,5 godina a zadnje nakon skoro 10 godina. Kiselina i dalje postojana, slasnost i sočnost na nepcu i „baš mi se sviđa“ – bio je zaključak polaznika.
Prvo mirno vino došlo je također iz Istre – Damjanić Borgonja 2019 (13%). Nakon ručne berbe i fermentacije u inox tankovima, vino odležava u barrique bačvicama (225L), potom 4-6 mjeseci u boci. Suho vino, s izraženim voćnim aromama, zaslužilo je drugo mjesto unutar kategorije mlađih vina na ovom kušanju (2019-2018). Slijedila su dva slovenska vina: prva je bila Eminent Modra frankinja barrique 2018 (12.5%) , srebrna na DWWA 2021 vinarije Emino iz Štajerske – kompleksno, harmonično, voćno vino, s malo dimljenih nota i finih tanina. Modra frankinja 2018 St. Rupert Frelich (12.5%) također je dobilo srebrnog Decantera – ugodna, manje voćna. Od dvije Slovenke, gostima se više svidjela prva – Eminent. Slijedile su dvije frankovke vinogorja Orahovice, vinarije Orahovica pp. Pun pogodak. Obje! Obje krasi sortna prepoznatljivost, punoća, elegancija i – pitkost. Već poznata Orahovica vrhunska frankovka (2018) uz sve svoje vinske kvalitete (pitka, ugodnih kiselina, harmonična, zrelih tanina) proglašena je i najboljom vrijednosti za novac (50kn), a ugodno je iznenadila nova etiketa – Martin Albus 2017.
Riječ je položaju Albus, s kojega se ručno bere grožđe, vino potom dozrijeva barem godinu dana u malim bačvama. Miriši na bobičasto voće, višnju, kupinu, vaniliju. Na nepcu – voćno, harmonično i pitko. Prati dobro jela od crvenoga mesa, patku, rebrica, vinski gulaš. Svoju kvalitetu dokazala je i s 90 bodova na svjetskom ocjenjivanju Decanter.
Restoran nam je, nakon prvoga slijeda (grilani škripavac na chutneyu od šljiva), uz ove kompleksnije frankovke pripremio odličan Boeuf Bourguignon – koji je izvrsno ljubio frankovke!
Jedno od najpoznatijih vinogorja frankovki u nas -su Feričanci, odande je došla na kušanje vrhunska Frankovka Miraz 2017, Feravino (14%). Vino je voćno, zaokruženo, pitko, srednje trajnosti. Nakon fermentacije odležavalo je u barrique bačvama (225 l) od slavonskog hrasta, dozrijevalo minimalno 14 mjeseci nakon selekcije i kupažiranja najboljih bačvica mladih vina.
Manje poznata frankovka stigla je iz Moslavine, Frankovka Ivanić 2017(13%) Pitko, voćno, mekanih tanina, i trajno vino! Zanimljivo!
Predstavnici Austrije bili su naravno iz Burgenlanda/Gradišća, vinorodnom području gdje frankovka daje najbolje od sebe.
Krenuli smo od jednog „uljeza“ Gut Oggau Atanasius Rot 2014 (cuvée frankovke i zweigelta), zanimljive aromatike, crnog bobičastog voća, začinskih nota, prilično dopadljivog s obzirom na „tešku“ 2014 godinu.
Slijedila je Eisenberg DAC Blaufränkisch pur 2014 SCHÜTZENHOF (13% ), tamne, duboke boje, dobre mineralnosti na nepcu, decentnih tanina, ali ipak s malo hlapivih kiselina … Još jedna austrijska frankovka, punija i kompleksnija od prethodne, GROSZER WEIN aus dem Burgenland, Eisenberg DAC, 2014, 13%, Blaufränkisch Reserve vom Riegl, pokazala je da frankovke lijepo odležavaju kada se na to „pripreme“.
Zadnji uzorak bio je mađarski „uljez“ – kompleksan i fini BOCK ERMITAGE VILLANY 2011 (14% ) Bock Jozsef (merlot, syrah, pinot noir, frankovka, portugizac), svako vino je odležavalo posebno u drvenim bačvama (velikim i malim) prije spajanja u cuvée. Ovo je vino bilo kompleksno mirisima i okusima voća koje prelazi u „ukuhanu“ varijantu, s naznakama višnje i notama čokolada – a poslužen je bilo uz crnu čokoladu s višnjama – bio je to upravo šećer na kraju kušanja ?
Zaključno, polaznici su zabilježili vinogorje Orahovice kao favorita s ovoga kušanja, a vrhunska Frankovka Orahovica 2018 svojom je popularnom cijenom sigurno potakla mnoge u kupnju već sljedeći dan. Frankovki smo se posvetili ovom malom radionicom za petnaestak ljudi, iako ona zaslužuje češća i veća druženja. Najčešći komentar je bio da je vino pitko, što ukazuje da, kad se dobro posloži, unatoč višim alkoholima, treba biti češće na našim stolovima.
Od nje ne očekujemo da bude cabernet sauvignon niti bordoški cuvée, od nje očekujemo eleganciju, lakoću ispijanja, podatost uz jela, dubinu, ali i svježinu i kad je odležana! Nadam se da sam polaznike (a i čitatelje) potakla da je imaju „na pameti“ kad spremaju večere za prijatelje, posebice od crvenoga mesa, patke, divljači – ovo vino može pratiti sve dijelove kompleksnoga objeda, od kobasica i domaćih narezaka, preko mesa do deserta. Pokušajte i javite dojmove!
Mundus vini Summer Tasting 2021 – dvije srebrne frankovke iz Orahovice!
