Vinske omotnice: Od 388 prijavljenih, novaca tek za 44 vinarije?

Procjena je da je minimalni trošak prijave 25.000 kuna, a u slučaju projektiranja i više od 300.000 kuna. “Poljoprivrednici gube volju i financijske kapacitete za pripremu prijava na EU fondove, a u ovakvim situacijama i Agencija i Ministarstvo gube kredibilitet“, komentar je iz konzultantskih krugova nakon što je danas Agencija za plaćanja…

Procjena je da je minimalni trošak prijave 25.000 kuna, a u slučaju projektiranja i više od 300.000 kuna.

“Poljoprivrednici gube volju i financijske kapacitete za pripremu prijava na EU fondove, a u ovakvim situacijama i Agencija i Ministarstvo gube kredibilitet“, komentar je iz konzultantskih krugova nakon što je danas Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila rang liste s naznačenim odabranim prijavama za mjere “Ulaganja u vinarije i marketing vina“ i “Restrukturiranje i konverzija vinograda“ u 2021. godini iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019 – 2023. Tako piše Agroklub u objavi na njihovim stranicama.

Ispod crte ostalo je čak gotovo 90% prijavitelja, a razlog je, kako pojašnjava APPRRR to što je “nakon administrativne kontrole svih pristiglih utvrđeno da nema dovoljno sredstava za financiranje svih prihvatljivih projekata te je sastavljena rang-lista prema prioritetnim kriterijima i odabrane prijave s najvećim brojem prioritetnih bodova”.

Naime, u mjeri Ulaganja u vinarije i marketing vina od 267 prijava, njih 152 su zadovoljile administrativnu kontrolu te je samo 37 unutar dostupne alokacije. Još gora situacija je u mjeri Restrukturiranje i konverzija vinograda gdje je zaprimljena 121 prijava od kojih je 107 zadovoljilo administrativnu kontrolu, a svega 7 je u “zelenom”.

“U ukupno 388 prijava na gore navedenim mjerama korisnici su uložili značajna sredstva i vlastito vrijeme”, kažu nam konzultanti s kojima smo razgovarali. Upozoravaju kako je veliki broj prijava bio za rekonstrukciju i/ili izgradnju vinarija za što je bilo potrebno dostaviti potpune glavne projekte pa je samim time i značajan trošak projektiranja kojega su vinari morali podmiriti.

Minimalno uložili 25.000 kuna

Procjena je da minimalni trošak prijave iznosi 25.000 kuna, što je, kad uzmemu u obzir broj prijava, gotovo 10 milijuna kuna. Treba naglasiti da je u neke prijave, poglavito u slučaju projektiranja, uloženo i više od 300.000 kuna. Time se ukupna šteta za vinogradare i vinare penje i u daleko veće iznose.

Otkrivaju nam i da je Agencija 30. ožujka odradila sastanak s vinarskim i konzultantskim udrugama gdje su prezentirane najveće prepreke i problemi u prijavama i provedbama projekata. Osim toga, od APPRRR-a je zatražena objava točnih alokacija navedenih natječaja kako bi i korisnici znali za koliko potencijalnih prijava ima novca.

“Niti danas, objavom rang liste nije jasna točna alokacija sredstava i po kojem je kriteriju Agencija definirala proračun, već je navedeno da nema dovoljno raspoloživih sredstava za tekuću financijsku godinu“, kažu nam i napominju da će navedeni projekti koristiti potporu u budućim, a ne u tekućoj financijskoj godini odnosno tek nakon što budu realizirani i podneseni zahtjevi za isplatu.

Smatraju da bi, da su Agencija i Ministarstvo transparentno objavili ukupnu alokaciju prilikom objave natječaja kao što to rade u mjerama programa ruralnog razvoja, korisnici bili svjesni rizika i mogućnosti za koliki broj prijava ima dostatne alokacije. Jer u prethodnim je natječajima do sada bilo sredstava za sve prijave pa je većina prijavitelja smatrala da će tako biti i na ovome.

“Većina korisnika je krenula u pripremu projektne dokumentacije i to u trenutku najveće krize za sektor vina uzrokovane pandemijom gdje je u pojedinim segmentima prodaja vina potpuno stala. Ta uložena značajna sredstva za neodobrene projekte predstavljaju veliki problem za vinare, a nemaju mogućnost povrata istih”, opisuju problem u kojem su se našli prijavitelji.

Troškovi bez povrata

Saznajemo i da su korisnici i konzultanti u nekoliko navrata upozoravali na problem prijave i provedbe projekata u sklopu svih mjera vinske omotnice gdje se nailazi na niz nelogičnosti i nepotrebnih odbijanja kako prijava, tako i plaćanja potpore na realizirane troškove. Navedeno, naglašavaju, stvara značajne troškove za vinogradare i vinare i do sada nije bilo velikog pomaka u pravilnicima, natječajima i administrativnoj kontroli Agencije kako bi korištenje navedenih mjera bilo olakšano.

“Sve navedeno ima još manje smisla kada se pogleda podatak o iskorištenosti svih mjera, koja je na skromnim razinama. Tek je u prethodnoj godini (2020.) ona značajna, ali zbog mjere destilacije i skladištenja koje nikako ne bi trebale biti ključne za iskorištenje sredstava, jer se radi o izvanrednoj Covid mjeri, a niti vinarima nije cilj da skladište i destiliraju svoja vina u budućnosti“, komentiraju.

Zbog ovakvih situacija poljoprivrednici gube volju i financijske kapacitete za pripremu prijava na EU fondove, jer potpora upravo i postoji kako bi bolje poslovali i kako bi im se omogućio daljnji razvoj.

“Bez potpore je poslovanje značajno otežano, a poljoprivrednici su dodatno izloženi potencijalnim krizama, što dugoročno može dovesti do gašenja značajnog dijela proizvođača“, upozoravaju poslovni savjetnici.

Da su se našli u nimalo ugodnoj situaciji, potvrdili su nam i vinari.

Prijava Vinarije Trdenić nije prihvaćena, koju su aplicirali na mjeru “Restrukturiranje i konverzija vinograda“, bez obzira na bodove za mlade poljoprivrednike i za autohtonu vrstu. “Ako škrlet to nije, onda ja ne znam što je. Koliko vidim, dobili su svi iz ekološke proizvodnje“, naveo je Tomislav Trdenić, vlasnik vinarije i dodao da je prije godinu dana naručio 20.000 plemki i ne zna što će sada s njima jer na natječaju nije prošao. “Potrošimo hrpu novaca, a ništa zauzvrat ne dobijemo“, zaključio je ovaj moslavački vinar.

Razočaran je i prvi čovjek vinarije “Iskrena vina Matković”. “Da se barem netko ranije očitovao, bilo bi to u najmanju ruku fer. Ovako nam je ostao gorak okus u ustima“, kaže Ivan Matković dodajući da se osjeća kao – budala. “Želim nešto napraviti, ali gdje god krenem, lupam glavom u zid“, komentira otkrivajući da se unatoč brojnim javljanjima na natječaje uvijek nađe blizu crte. Probat će još ići sa žalbom iako, kaže, sumnja da će išta postići, čak niti dobiti kakav odgovor.

Objavljene rang liste odabranih prijava za Vinsku omotnicu

U navedenoj mjeri, inače, ukupna vrijednost odobrenih (sedam) projekata je oko 22 milijuna kuna. Kod “Ulaganja” gdje su sredstva odobrena za 37 prijavitelja, vrijednost projekata je oko 126 milijuna kuna.

Tekst: Željka Rački-Kristić preneseno sa https://www.agroklub.com/

Julio Frangen

Julio Frangen

Profesionalni fotograf i zaljubljenik u hranu i vino.

Arhiva

Volite li pošip, ovo je prava radionica za vas!

Priča počinje na Korčuli ... Kažu da su najbolji pošipi s Korčule, odakle je sorta i potekla, ali i na samom otoku ima različitih mikrolokacija, pozicija, terroira. Upoznat ćemo korčulanske i druge pošipe te osjetiti sličnosti i razlike! Što znamo o pošipu? Pošip...

Vinolog predstavio odlične nove etikete iz Bordeauxa!

Nove etikete iz Bordeauxa stigle u zagrebački Vinolog!  Bordeaux je ime grada u pokrajini Bordelais, svjetskoj prijestolnici crvenih cuvéea. Bordeaux je zasigurno prva misao koja nam padne napamet kada razmišljamo o francuskim crnim (crvenim) vinima.  Grad Bordeaux...

Najboje od Hvara – predstavljanje hvarskih vina u Splitu!

Najboje od Hvara – "B2B"hvarskih vinara u Splitu! U petak 03.12.2021. u 16h u hotelu Cornaro u Splitu, udruga Hvarski vinari, u suradnji s TZ općine Jelsa i TZ Splitsko-dalmatinske županije, organizira prvo B2B predstavljanje i kušanje hvarskih vina za predstavnike...

Pjenušci iz Franciacorte predstavljeni u Zagrebu!

Predstavljena vinarija Castello di Gussago la Santissima! U kavani zagrebačkog hotela Amadria Park Capital održano je 27. izdanje vinske radionice "Vinski razgovori s Tomislavom Stiplošekom". Gost Tomislava Stiplošeka bio je Dario Čović, direktor tvrtke Stock Hrvatska...

Vina Burnum – u zagrljaju povijesti, kraj kraljevskoga Knina!

Vinarija Burnum pored Knina, (selo Vrbnik), ime je dobila po rimskom amfiteatru i logoru (lat. Burnum Municipium) koji pripada nacionalnom parku Krka. Vinarija za sada ima dva cuvéea, bijeli i crni te pjenušavo vino od babića, napravljeno tradicionalnom metodom....

Pin It on Pinterest

Share This