U sklopu zagrebačkog predstavljanja vina i hrane Slavonije i Baranje- Zemlja vina Slavonije, Podunavlja i Villanyja, predstavljena je knjiga o kulenu: Kulen – hrvatska mesna perjanica, autora Željka Garmaza.
Željka Garmaza poznajemo po predstavljanju svih važnijih hrvatskih vinara kojima je posvetio stotine stranica portretirajući ih, razgovarajući s njima. Njemu je bilo jednako važno vino kao i proniknuti tko stoji iza tih finih vina, tko je njihov tvorac, tko su ti vinari. Tako se odlučio da na taj, već prokušani način oslika fenomen – kulen.
Svaki od predstavljenih kulenara ima svoju teoriju o tome što je kulen, No zajedničko im je jedno – zaljubljeni su u tu mesnu lopticu. Knjiga nije studija o kulenu, nego priča, o stavu predstavljenih kulenara o toj izvanserijskoj deliciji. Garmaz donosi njihove portrete i priču o njihovim životima vezanima za kulen. Upravo po tim portretima predanih profesionalaca, zaljubljenika u tu sasvim izuzetnu mesnu finesu ovo je životna knjiga koja koliko oslikava taj mesni fenomen toliko govori i o prelijepom dijelu Hrvatske, Slavoniji.A kulen ovdje nije prikazan kao uobičajeno predjelo narezano na šnite posluženo na pladnju ili meze uz piće, nego i se kreativno može inkorporirati u sasvim različita jela.
Slavonski kulen (koristi se i naziv kulin) je hrvatski originalni suhomesnati proizvod nastao sušenjem na dimu svinjskog crijeva koje je nadjeveno smjesom začina i fino isjeckanog odabranog mesa svinje, posebno uzgojene za izradu slavonskog kulena. Ovaj proizvod zbog načina proizvodnje i pripreme te samog područja na kojem je njegova proizvodnja proglašen proizvodom iznimne važnosti za regiju Slavonija i Baranja kao proizvod koji je obilježio svojim postojanjem povijest, tradiciju kulturu življenja.. Slavonski kulen je zaštitni znak Slavonije. Uveden je u Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Povijest:
Nije poznato kada se proizveo prvi kulen u Slavoniji ali je poznato da je nastao u okolnostima u kojima su nastali svi proizvodi od sušenog dimljenog mesa jer se proces sušenja i dimljenja pokazao kao izniman u konzerviranju to jest sušeno meso kulena u tom procesu sačuva većinu nutritivnih tvari dajući pri tome mesu kulena karakteristična organoleptička svojstva. U prošlosti se po svinji proizvodio samo jedan kulen, a njegova potrošnja bila je vezana uz posebno važne društvene i obiteljske događaje kao što su žetva, vjenčanja, rođenja i krštenja.. Danas se kulen kupuje i izrađuje samo za posebno važne goste ili daruje u iznimnim prigodama. Slavonski kulen je bio i još uvijek je inspiracija generacijama slavonskih umjetnika.
