Širi pogled na vinski turizam otoka Hvara!

                   Tematsko predavanje otvorilo je nove poglede na vinski turizam na otoku Hvaru  Udruga Hvarski vinari, TZ Splitko- dalmatinske županije i TZ grada Hvara organizirali su posebnu degustaciju hvarskih vina u „posezoni“, sredinom listopada, čiji je cilj bio privući turiste željne vinskih…

                   Tematsko predavanje otvorilo je nove poglede na vinski turizam na otoku Hvaru 

Udruga Hvarski vinari, TZ Splitko- dalmatinske županije i TZ grada Hvara organizirali su posebnu degustaciju hvarskih vina u „posezoni“, sredinom listopada, čiji je cilj bio privući turiste željne vinskih sadržaja izvan ljetne sezone. Degustacija hvarskih vina  u Arsenalu bila je poprilično posjećena: uz strane turiste, kojih je i dalje zavidan broj na Hvaru, bilo je dosta domaćih gostiju, posebice nautičara, i otočana – koji su sredinom listopada malo odahnuli od ljetne vreve i užurbanog ritma opustivši se kušajući vrhunske hvarske kapljice.

Degustaciji hvarskih vina prethodilo je predavanje s temom „Širi pogled na vinski turizam“. Na njemu su sudjelovali Ivana Krstulović Carić, dipl.ing.agr, predsjednica Udruge Hvarski vinariMiquel Hudin, vinski novinar i pisac, kolumnist svjetski poznatog vinskog časopisa Decanter. Uvodnu riječ dala je gđa Iva Belaj Šantić, direktorica TZ grada Hvara, suorganizatorica ovoga događanja, a moderatorica je bila Marija Vukelić, prof., vinska promotorica, organizatorica vinskih radionica i događanja.

Ivana K. Carić uvela je nazočne u temu spomenuvši na samom početku najvažnije karakteristike koje obilježavaju vinarstvo Hvara: otočna proizvodnja, kontinuitet i tradicija vinarstva. I sam logo Udruge hvarskih vinara ukazuje na to – „Hvar otok vina, od 384. g. pr.K.“ Govorila je o ulozi vinarstva i  vinogradarstva u ukupnom turizmu na otoku, s obzirom na trendove među kojima je i (zabrinjavajući) stalan gubitak poljoprivrednih površina. „Znamo da je nekad, prije filoksere, otok Hvar imao preko 5000 ha pod vinogradima, a nakon filoksere (ušne bolesti loze), uz nestanak vinograda povezan je i odljev lokalnog stanovništva. Ulaskom Hrvatske u EU, popisano je 500 ha vinograda na Hvaru, a u 2021. godini samo 352 ha, što ukazuje na stalni gubitak poljoprivrednih površina.

Dobrobiti za turizam na otoku nisu samo od poljoprivrede, nego je to i ljepota krajobraza i očuvanje identiteta života na otoku, kao npr. UNESCO baština. Nekoliko je važnih smjernica te baštine – prva je „Starogrojsko poje“, polje kod Staroga Grada zaštićeno Unescom zato što je arheološko nalazište, ali i zato što je poljoprivredni krajolik (parcelizacije površina). Druga UNESCO-va baština je umijeće gradnje suhozida koje su težaci stoljećima gradili po cijelom otoku. Nestankom poljoprivrednih površina i Starogradsko polje i suhozidi gube značaj jer nisu vidljivi i ne obnavljaju se, gubi se ljepota ali i identitet. Treća je mediteranska prehrana, također zaštićena UNESCO-om,  kao stil života na Mediteranu, povezan s ciklusom života vinove loze te običajima koji su pratili te cikluse. Gubitkom vinogradarske proizvodnje gubi se i mediteranski stil života. Pitanje koje se nameće je sljedeće:  može li hvarski turizam pružiti autentičnost ako se izgubi poljoprivreda?  Dobrobit od poljoprivrede nije samo prihod, to je očuvanje kulturnog krajolika, stil života koji daje autentičnost turizmu –  naglasila je I.K.Carić u svome izlaganju.

Miquel Hudin

Miquel Hudin spomenuo je nekoliko svjetski poznatih vinskih regija, neke koje nam ne trebaju biti primjer u vinskom turizmu, poput Doline Nape jer Amerikanci potpuno drukčije doživljavaju i piju vino, te imaju drukčiji pristup enoturizmu od Europljana. Bolji primjer je bliža, španjolska „Rioja“ koja je razvila pojam „vinske destinacije“ dovodeći ciljano vinske turiste u područje gdje nije bilo ničega. „Govorimo o regiji koja nema aerodrom, nema ni dobru povezanost vlakom, a ima oko 600 vinarija, tako da i dalje mora raditi na vinskom turizmu! – naglasio je Hudin, te dodao:  „Priorat u Kataloniji je posebno zanimljiva vinska destinacija, 18 km od obale, cca 2 sata od Barcelone autom, zadnjih 20 godina uspješno razvija vinski turizam, a kad usporedimo s Hvarom, on je udaljen 2,5 trajektom od Splita, 1 sat katamaranom te ovisi o tim linijama i dobrom vremenu za plovidbu, prometna povezanost je loša, ali kad dođete na otok, onda ostanete dulje i to je dobra strana. Dobra je infrastruktura na otoku, ima dobrih restorana i hotela, ali ipak, danas, sredinom listopada, tri kafića u kojima sam želio popiti kavu bili su zatvoreni, a ima još puno turista na otoku! Zaključno, u doba sezone sve funkcionira, ali poslije više ne.  Trebali biste dulje imati otvorene hotele i restorane, jer vinski turizam je jači u proljeće i jesen, nego u sezoni. Slično je i u Španjolskoj, od lipnja do kolovoza enoturizam gotovo i ne postoji. Treba odvojiti pojam enoturizma i odvojiti ga od sezonskog, ljetnog, turizma na plaži.“ – rekao je  Hudin. Predložio je Hvaranima povezivanje sa Santorinijem, koji je također otok pa možda nađu neke sličnosti i dobra iskustva za podijeliti.

Siniša Matković Mikulčić

U raspravu se uključilo nekoliko vinskih znalaca koji se dugi niz godina bave vinskim turizmom i promocijom vina na otoku, među ostalima Siniša Matković Mikulčić, vlasnik turističke agencije „Secret Hvar“ koja radi vinske ture. „Prva važna činjenica o vinskom turizmu jest da mnogi turisti nemaju predznanja o hrvatskim vinima, najviše Amerikanci. Trebalo bi stoga više raditi na promociji lokalnih sorti u inozemstvu, i trebalo bi više raditi na izvozu. Mnogi kušaju vina kod nas, ali ih ne žele (ili ne mogu) ponijeti u svoje zemlje, npr. Ameriku, te žele dostavu. Ni taj problem nije baš potpuno riješen.“  S druge strane, dosta vinara prodaje vina na kućnom pragu, pa im se to ne čini važnom stavkom u općem promicanju hvarskih vina, za razliku od npr. Priorata koji proda godišnje oko 6 milijuna boca, od toga 90% izvan Španjolske, što govori da kupci poznaju ta vina i kupuju ih u svojim zemljama, posebice u Americi, nadovezao se Hudin. Ako se vina ne prodaju izvan zemlje proizvodnje, kako bi strani turisti saznali za njih i došli na destinaciju ih kupiti? Hudin je naglasio da već 20 godina piše o hrvatskim vinima, a da još ima ljudi koji ne znaju za njih i ne zanima ih. Većina ih poznaje i voli vina Grčke i Italije, a nešto između ih baš i ne zanima – tu spadaju i vina okolnih zemalja (Crna Gora, Srbije, Bosna, Slovenija), pa čak i na Vinskoj Akademiji WSET nema poglavlja o tim vinima. Znači, treba dosta vremena da se o tim vinima sazna u širem kontekstu, ali funkcionira, jer prije 40 godina nitko nije znao gdje je Priorat, nije se znalo za sortu tempranillo u Rioji, a danas je Španjolska poznata, priznata i popularna vinska destinacija. Za sve treba vremena!

Sv. Nedjelja

Sljedeće pitanje bilo je –  kako i tko treba pokrenuti inicijative za poboljšanje vinskog turizma i oblikovanje vinskih turista u predsezoni i posezoni?  Trebaju li vinari i udruge dati prijedloge ili čekati da se  „institucije“ pokrenu? Hudin je naglasio da je to ono vječno pitanje i problem „što je bilo prvo, koka ili jaje?” I u Španjolskoj ima bezbroj inicijativa kako bi se javni interes i novac uključio, ali ni ondje nije uvijek uspješno. Treba se poklopiti dobra ideja i dobar trenutak …  “Iz osobnog iskustva znam da u regiji gdje živim, Priorat, najvećim dijelom su to osobne inicijative i promocije koje pokreću sami vinari, putuju, promoviraju i sebe i regiju, a taj uspjeh je prije svega njihov i nema veze s državnim institucijama. Vinari su najzaslužniji za prepoznavanje regije i vina u svijetu!  – istaknuo je Hudin.

Bogdanuša

Pri spomenu „zimskog vinskog turizma“ na Hvaru, relevantna je činjenica da mnoge vinarije nisu otvorene jer nemaju –  grijanja. I već sama podjela na zimski i ljetni turizam nameće zaključak da je „ljetni“ turist rijetko  “pravi vinski turist“. On najviše vremena provede na plaži,  a posjet vinarijama je usputna stanica. Vinskoga turista ne zanima samo vino nego i gastronomija, povijest, znanost, kultura, glazba – od svega pomalo. To je malo zahtjevniji turist od „ljetnoga“, ali može mu se i više naplatiti jer je on „specijalizirani turist“.

Zaključak ove zanimljive diskusije nametnuo  se „sam od sebe“:  „Sada je važno povezati sve dijelove lanca i imat ćemo dobar otočki turizam – jer, kako je već rečeno, sve imamo, samo nismo dobro povezani. Ministarstvo turizma i turističke zajednice trebaju tijekom cijele godine više promovirati vinski turizam, hrvatske vinske sorte, gastronomiju, priču o vinima, i kad turisti već unaprijed znaju nešto o vinu, onda će lakše doći na destinaciju i sami poželjeti piti vina i unaprijed planirati svoja putovanja, a ne doći kao slučajni turisti. Imamo iznimno bogatstvo izvornih, lokalnih vinskih sorti, vina laganog i jakog tijela, niskih, srednjih i jakih alkohola, imamo sve adute za privući zahtjevnog vinskog turista. – sumirala je Ivana Krstulović Carić.

Vinograd Bogdanuše – Vina Carić

Treba se malo više potruditi, uključiti lokalnu zajednicu, i s vremenom će i hvarska vina postati prepoznatljiva kao što su danas vina Priorata. Na dobrom smo putu jer višestoljetna  tradicija proizvodnje grožđa i vina na otoku Hvaru traje, ide dalje, daje izvrsne rezultate zahvaljujući, prije svega vrhunskoj  kvaliteti  grožđa, i vina,  ali i mnogim aktivnostima tijekom i nakon ljetne sezone koje osmišljava udruga Hvarski vinari s partnerima. Zajednička promocija i aktivnosti uklopljene u turističku sezonu, ali i izvan nje najučinkovitiji su kada se unaprijed planiraju i realiziraju, stoga vinari i lokalna zajednica i država trebaju imati zajednički cilj i u njemu se udružiti ka postizanju željenih, boljih i vidljivijih rezultata na globalnoj razini.

O vinskoj degustaciji u Arsenalu

Na Vinskoj degustaciji u Arsenalu sudjelovale su vinarije članice udruge Hvarski vinari (Bartol,  Ventus, Pavičić, Matković, Tomić, Bell’Iakov,  Svirče, Zlatan Otok, Vujnović, Carić, Luviji),  otočke zalogaje je pripremila Srednja škola grada Hvara, a za glazbeni ugođaj pobrinuo se sastav – Little Sister.

O degustaciji hvarske sorte bogdanuše u Zagrebu:  BOGDANJUŠA U ZAGREBU!

Fotografije: Vedran Rafael Janić i Zorka Bibić

 

Marija Vukelić

Marija Vukelić

Marija Vukelić, prof. francuskog i talijanskog jezika i književnosti, nositeljica ordena franc. Ministarstva Obrazovanja - Les palmes academiques; polaznica Vinske akademije WSET, certifikat L2, članica HSK (Hrvatskog sommelier kluba), vinska promotorica, organizatorica vinskih događanja.

Arhiva

Graševina je svima izazov, jer – ona je sorta koja može sve!

Graševina je prva dama naših vinograda, a na kušanju naslijepo otkriva se sva raskoš te najpopularnije hrvatske sorte ! Graševina je bila tema nedavne degustacije u restoranu „Trilogija Fino i vino“, na Kaptolu 10,  u kojemu se na „vinskim srijedama“ kuša, uči i...

Ivica Max Krizmanić – laureat World Luxury Hotel Awards 2022!

Generalni direktor hotela Esplanade Ivica Max Krizmanić ovogodišnji je dobitnik World Luxury Hotel Awards, najuglednije nagrade iz svijeta hotelijerstva  World Luxury Hotel Awards nagrada tradicionalno se dodjeljuje najboljima u hotelskoj industriji, a ovogodišnja...

“Tiha noć” krenula je u svijet iz – Austrije!

Advent u Salzburgu odiše najljepšim bojama, ukusnim ukrasima, mirisima i okusima domaće kuhinje, iz svakoga kutka vidi se da je to Mozartov grad, a samo dvadesetak kilometara od grada nalazi se selo Arnsdorf u kojemu je nastala možda najpoznatija božićna pjesma - Tiha...

95 bodova za Volarević – Plavac Mali Platinum edition 2018.!

  Prvo autohtono hrvatsko vino koje je ušlo u izbor 100 Best 2022 magazina Wine Enthusiast s 95 bodova iz najmlađeg hrvatskog vinogorja Komarna Sjajne vijesti dolaze nam iz vinarije Volarević! Njihov Plavac mali Platinum edition 2018. uvršten je na prestižnu...

Vinske zvijezde 2022 #5 – Tri crnjaka za doček zime!

Za kraj mjeseca studenog donosimo preporuku vina s petog ovogodišnjeg ocjenjivanja Vinskih zvijezda „Jesen u čaši“ održanog u listopadu u zagrebačkom restoranu & wine baru La Riseria. Podsjetimo se, u komisiji su bili : Saša Zec, dipl.ing.agr., enolog; Robert...

Pin It on Pinterest

Share This