Puževi su posebna delicija u Francuskoj gastronomiji, a najpoznatija regija iz koje nam stiže ova delicija je pokrajina – Burgundija.
Mada su najpoznatiji recepti za njih u Burgundiji, ova poznata delicija vrlo je popularna u mnogim zemljama svijeta. Stari Grci prvi su koristili ove glavonošce za hranu, a danas su glavni dobavljači za mnoge zemlje jugoistočne i srednje Europe. Pri pomisli na jedenje puževa mnogima se okreće želudac no Francuzi i mnogi drugi Europljani ih jednostavno obožavaju. Danas se puževi smatraju tradicionalnim jelom francuske kuhinje.
“Escargots à la bourguignonne” (puževi na burgundijski) uvijek se pripremaju na isti način: prvo se moraju kuhati u slanoj vodi 6 minuta, a zatim se dobro operu i osuše. Pažljivo se ukloni meso iz ljuske i stavi u čistu posudu te doda voda i vino. Na maslacu se zaprži luk, doda peršin te se u tu smjesu doda meso puževa. Kad bude gotovo, pune se prazne, osušene, ljuske i sve se skupa stavi u pećnicu gdje se peče 15 minuta na 200-220 stupnjeva. Bitno je da gotove puževe serviramo vruće, jer nakon hlađenja meso puževa gubi svoj okus i postaje nejestivo. Kao obvezni dodatak ovom jelu, poslužuje se dobro bijelo vino, po mogućnosti – Chablis ili neki drugi chardonnay.
***
Burgundija (francuski: Bourgogne), povijesna pokrajina u istočnoj Francuskoj, u međurječju Seine, Loire i Rhône. Ime je stekla po germanskom plemenu Burgundima, koji su 413. pod kraljem Gundikarom na srednjoj Rajni osnovali državu (glavni grad Worms). Nakon što su tu državu srušili Hunii (437), kralj Gundioh je kao rimski saveznik poveo (443) ostatke Burgunda prema Savoji, gdje su kraj Rhône osnovali novu državu koja je neko vrijeme bila samostalna kraljevina, a od VI st. priključena je Franačkoj. U Donjoj Burgundiji zavladao je 879. grof Boson od Vienne, a u Gornjoj Rudolf I. (888). Obje je sjedinio 934. Rudolf II. (Arelatsko kraljevstvo). Početkom XI. stoljeća Burgundija pripada njemačkoj državi, a nakon smrti Karla IV. Luksemburškog (1378) Francuskoj (osim pokrajine Visoka Burgundija koja je ostala Njemačkoj). Utemeljitelj Kneževine Burgundije (današnje Bourgogne) je Bosonov brat Richard od Autuna. Kneževinom je vladao ogranak dinastije Capet, a nakon njezina izumrća (1361) pripala je francuskoj kruni. Kralj Ivan dao ju je sinu Filipu od Valoisa, koji je otprije posjedovao Visoku Burgundiju kao njemačko leno. Tijekom tog vremena Burgundija se razvija u snažno trgovačko-prometno središte prema Njemačkoj i Italiji. Od 1678. Burgundija u cjelini pripada Francuskoj. Glavni grad Burgundije je Dijon. Poznat kao svjetska prijestolnica gorušice i mnoge vjerojatno odmah podsjeća na senf.
Fotografije: Marija Vukelić / Abeceda FINIH zalogaja
