Sivi pinot u svojim raskošnim nijansama – prva zagrebačka vinska radionica (uživo) nakon korona-pauze
U zagrebačkom restoranu Fino&Vino održana je radionica pod nazivom: Svjetske sorte- sivi pinot, za nekolicinu ljubitelja i poznavatelja vina. Uz uvodnu priču o sorti organizatorice Marije Vukelić, poseban je gost bio plešivički vinar – zaljubljenik u sortu, Franjo Kolarić.
Podrijetlom iz Burgundije, sivi pinot bijelo je grožđe koje se danas nalazi u mnogim vinskim regijama svijeta. Njegov naziv „ sivi“ proizlazi iz dojma da je grožđe „prekriveno“ slojem prašine ili tankim filmom sive boje. Dobro uspijeva u najhladnijim vinskim regijama svijeta, a u toplim regijama ima manje izražene kiseline i veći udio alkohola. Primarne sortne note su voćne: limeta, limun, bijelo koštunjičavo voće, kruška, zelena jabuka, a odležane pinote odlikuju medne, slatke i začinske note. Tada su vina punija, zlaćane boje sa suptilnim
aromama dinje i egzotičnim voćem.
Dva su najčešća izražaja sorte: talijanski (pinot grigio) i francuski (pinot gris). Talijanska su vina lakša od alzaških, gdje se ova sorta grožđa koristi se za proizvodnju jednog od najmoćnijih bijelih vina regije. Pinot gris koristi se i za proizvodnju slatkih vina spravljenih od grožđa zahvaćenog plemenitom plijesni, prema znanstvenom nazivu – botrytis.
Prema vinskim izvorima, Alsace daje najbolje sive pinote na svijetu. Tamo su vina robusna, sa začinskim i mednim notama. Bogata su, moćna u alkoholu i umjerenih kiselina. U sjevernoj Italiji, pinot grigio daje suha bijela vina od prilično ranih berbi. Vina su lagana i svježa, s izraženijom kiselinom od alzaških. Odlikuju se mineralnim notama i nagovještajima začina. Poznati kao Grauburgunderi u Njemačkoj, specijalnost su države Oregon u Sjedinjenim Državama, ima ih na Novom Zelandu, s vinima bliskim talijanskom stilu po svježini i neutralnosti voćnih mirisa. U Novom svijetu proizvođači, vođeni razlikom stila između alzaških vina i talijanskih vina, daju ime pinot grigio laganim i suhim vinima, a bogatija i slađa nazivaju – pinot gris.
Na radionici je predstavljeno 16 različitih vina iste sorte, od svježih, stilistike „pinot grigio“, do kompleksnijih „pinot gris“ – alzaškoga stila.
Početak degustacije obilježio je prvi hrvatski pjenušac od ove sorte, Coletti vinarije Kolarić, slijedila su dva mlada vina – Coletti Pinot Grigio classic 2019 i Bolfan sivi pinot 2019. Prelaskom na talijanska vina, Pinot Grigio delle venezie, Monte Zovo 2018, sorta je pokazala svježinu i u svojoj drugoj godini. Slijedili su slavonski sivi pinoti Juris Pinot Grigio i Kalazić Sivi pinot 2018, plešivički Jagunić (2018) i Kurtalj (2017). Alzaški stil pokazali su međimurski Pinot Gris Lovrec 2016 i đurđevački Matočec, 2015, nimalo ne zaostajući iza Francuza poznate alzaške vinske kuće Hugel, Pinot gris Classic (2016).
Slovenski predstavnici bili su Sivi pinot Ščurek (2018) i Rodica Prestige (2013). Posebno je divljenje i pozornost izazvao Kolarićev Pinot sivi2016, iz amfore, o kojemu je i sam vinar ispričao priču, od berbe, načina proizvodnje do posebne keramičke boce.
Za kraj – nešto slatko: Coletti Pinot sivi, polusuhi iz arhive vinarije (2013) i slatki Bodrenov Sivi pinot Ice & Sweet iz 2016.
Ovo prvo sortno kušanje nakon dulje pauze, potvrdilo je opis sorte sivi pinot Baudelairevom stihovima, pročitanima na stranicama vinarije Iuris:
„Mirisi su jedni k’o put dječja svježi; A drugi pak bujni, razbludni i teži.“ Slažete li se?
