Pod nazivom „ Bogom dana – bogdanjuša!“ prošle je srijede (19.10.) održano prvo zagrebačko sortno kušanje hvarske bogdanuše, u restoranu Trilogija Fino i vino, pod vodstvom prof. Marije Vukelić.
Bogdanuša (bogdanjuša, bojdanuša), bijela izvorna sorta otoka Hvara, zadnjih godina postiže sve bolje rezultate na ocjenjivanjima i sve više se (ponovno) sadi na otoku. Danas je posađena na 42 hektara. Podrijetlom je iz hvarskoga sela Vrbanj pa je često zovu i vrbanjka. Daje nježna, lagana vina, citrusna i osvježavajuća te je tako i najpopularnija ljeti, ali ne gubi svježinu ni u jesenje i zimsko doba (ako se ne rasproda tijekom ljeta).
Vinificira se kao mirno vino, većinom i najčešće u svježim varijantama, ali može i dulje odležavati, od nje se mogu
raditi i pjenušava vina. Na radionici je naslijepo kušano čak 11 bogdanuša, od pjenušave Danice do macerirane Nedije.
Degustacija je počela „sjajnom zvijezdom hvarskog neba“ Danicom 2021 vinarije Carić iz Svirača, pjenušavim vinom charmat metode, osvježavajućom i ugodnom za aperitiv. Slijedila je Bogdanuša Bell'Iakov 2021, pitka i ukusna, kao i Pinjata Bogdanuša 2021 iz istoimene konobe u Vrboskoj te Bogdanuša 2021 vinarije Svirče iz Svirača, sve s oko 11% alkohola,nježnoga tijela. Bogdanuša Pavičić, 2021 iz Vrbanja i Bonaca 2021 vinarije Ventus s 12% alkohola imale su i dalje lijepa citrusne note, srednje tijelo.
Uz citruse dodatne cvjetne mirise i mineralnost pokazale su Bogdanjuša Carić 2021 i Bogdanuša Leše 2021, obje s 12% alkohola. Bogdanuša 2021 Matković Nikole iz Vrboske, bila je također citrusna, lijepe svježine. Bogdanuša Selekcija 2021 Pavičić bila je jačih alkohola (13%), jačega tijela od drugih zbog miješanja na finom talogu, te poslije odležana dijelom u inoxu, a dijelom u barrique drvenim bačvicama. Zadnja bogdanuša na kušanju bila je iz 2020, Nedija vinarije Carić, kasnije berbe, macerirana dva dana, aroma ukuhanoga voća, kompleksnija od ostalih.
Restoran Trilogija Fino i Vino je ponovno pripremio prave sljubljene zalogaje, one koji nisu „prekrili“ vino: na početku je poslužena Waldorfska salata, potom pljukanci s tikvicama, te na kraju piletina.
Desert je bio iznenađenje – hvarske bijele čokoladice i praline s okusom citrusa jelšanske „čokolaterije“ Gamulin Chocolates.
Terroirska hvarska radionica, prva u Zagrebu s toliko bogdanuša na jednom mjestu, pokazala je da ova sorta nije nužno samo „ljetna“, da paše i u jesen, da se može vinificirati u inoxu i u drvetu, ali sortnost, svježinu i mineralnost najbolje pokazuje i čuva nakon vinifikacije u inox tankovima.
O SORTI: Bogdanuša (hvarski -bogdanjūša, bojdanuša) je izvorna hvarska bijela sorta koja se naziva i vrbanjkom jer dolazi iz sela Vrbanja na Hvaru. Srednje je bujna, do bujna sorta.Redovne, stabilne i velike rodnosti. Najviše se (i isključivo) uzgaja u hvarskom vinogorju gdje je glavna bijela sorta. Na tržište stiže kao istoimeno kvalitetno vino zelenkastožute do zlatnožute boje s 11-12 vol.% alk. Izrazito je mineralna, laganoga do srednjeg tijela, srednje kiselosti (5,5 g/l). Paše uz lagana morska jela, bijelu ribu, bijelo meso te mlade kravlje i kozje sireve. Predaja kaže da joj naziv dolazi od “Bogom dana” jer se nekada pila samo na vjerske blagdane. Danas je ima oko 42 ha na otoku Hvaru.
Bogdanuša (bogdanjuša)
Starogradsko polje
ZANIMLJIVOST : Većina bogdanuša dolazi od grožđa s crvene zemlje – crljenice, a najvećim dijelom vinogradi se nalaze na Ageru – “Starogrojskom poju”. Starogradsko polje je zbog svoje iznimne arheološke vrijednosti i parcelacije, sačuvane još od antičkih vremena, 2008. g. upisano na UNESCO listu svjetske baštine. Kulturni krajolik Starogradskog polja primjer jevrlo staroga tradicijskog krajolika, zasađenog istim kulturama već 2400 godina te je najbolje sačuvana grčka parcelacija na Mediteranu.
Više fotografija u FB albumu:
https://www.facebook.com/media/set/?vanity=abecedafinihzalogaja&set=a.619365233252225&_rdc=1&_rdr
