Stonska solana se spominje već 1333. godine u vrijeme kada je poluotok Pelješac bio u vlasništvu Dubrovačke Republike, iako postoje podatci da je i davno prije na ovom području bila solana …
Foto: M.Vukelić
Iz povijesti …
Solana potječe još iz rimskog doba, dva tisućljeća prije Krista. U antičko doba ovaj kraj nastanjivali su Iliri i Grci, a 167. god.pr.Kr. dolaze Rimljani kada se prvi put spominju eksploatacija i branje soli na stonskom području. Stonske su solane najstarije u Europi i najveće sačuvane iz povijesti Mediterana. Daleke 877. god. spominje se Stonska biskupija – pretpostavlja se da je to najstarija biskupija hrvatskog etničkog prostora. Rimljani za sobom ostavljaju razdiobu stonskog polja i ime ovog naselja Stagnum – Stamnum, što znači stajaća ili mrtva voda. Upravo to je pokazatelj davnih postojanja solila i da je ime nastalo upravo zbog prirodnog svojstva ovog kraja – solane. Nakon burne povijesti i različitih vladavina 1333. god. Ston postaje sastavni dio Dubrovačke Republike.
Foto: Sandra Biljan
Ston je uz Dubrovnik bio gospodarski i strateški najvažnije mjesto Dubrovačke Republike i drugi grad u Europi rađen planski, a nastao je zbog soli koja je donosila 1/3 prihoda Dubrovačkoj Republici. Radi zaštite solila izgrađene su i monumentalne zidine u 14. i 15. stoljeću, po uzoru na dubrovačke te nose ista imena kula. Najveći pothvat toga doba bila je gradnja posve novih gradova na području Dubrovačke Republike – Stona i Malog Stona te kilometar dugačkoga zida među njima. Tako je cijeli poluotok Pelješac bio pregrađen i zaštićen od mogućeg napada s kopna s ciljem očuvanja najveće vrijednosti u dubini zaljeva “Stonske solane” velika prirodna solila, u kojima se stoljećima proizvodila morska sol, monopolni proizvod Dubrovačke Republike. Nekadašnja vrijednost Stona kao grada soli potvrđuje se još i danas u pogonima najstarije aktivne solane na svijetu.
Foto: Sandra Biljan
Tradicija branja soli se prenosi već 4 tisuće godina i od tada do današnjih dana sol se u njoj proizvodi na isti način jedino uz pomoć mora, sunca i vjetra. U solani je 58 bazena koji su podijeljeni u pet skupina jer cijeli proces treba proći pet faza a traje jedan do dva mjeseca, ovisno o vremenu. Devet je kristalizacijskih bazena, nazvanih po svecima (Frano, Nikola, Baltazar, Antun, Josip, Ivan, Petar i Pavao), osim jednog koji ima natpis Mundo (svijet). Za vrijeme Dubrovačke Republike upotrebljavali su se još bazeni Vlaho i Lazar s granitnim dnom iz kojeg se vadila najčistija sol i slala na Bečki dvor. Sol se dobiva postupkom isparavanja morske vode u velikim plitkim bazenima solane a sezona berbe i proizvodnje soli traje u ljetnim mjesecima, od travnja do listopada. Iz devet kristalizacijskih bazena obere se oko 500 tona soli godišnje. U gospodarstvom životu Stona proizvodnja, promet i trgovina soli imala je izuzetno važno mjesto i donosio Dubrovačkoj Republici najviše prihoda, čak 15.900 dukata godišnje.
O Stonu
Ston je glavni gradić općine koji se nalazi na poluotoku Pelješcu. U Županiji živi ukupno oko 122.783 stanovnika od čega oko 2.400 ljudi živi u Općini a 550 u gradu Stonu. Zemljopisno, ova općina se prostire se od gradića Stona, kroz Ponikve, sve do Janjine. Ston koji ima druge po veličini zidine na svijetu i najstariju solanu u Europi, nalazi se na moru. Klima je blaga, ljeti sparna, zimi kišna. Zahvaljujući osobitom zemljopisnom položaju, kratkoj prevlaci što spaja poluotok Pelješac s kopnom i iznimnim prirodnim bogatstvima, te plodnim poljima s obiljem vode i solila, stonsko područje postalo je prebivalište čovjeka već u najstarijim vremenima.
Gdje jesti u Stonu?
Vila Koruna je pravo mjesto za okrjepu za ljubitelje fine « spize », nakon posjeta Solani. Smještena je u Malom Stonu na poluotoku Pelješcu uz samo more. U sklopu Vile je restoran, jedan od najstarijih na ovom području, gdje se pripremaju autentične i autohtona jela hrvatske kuhinje, čiju osnovu čine morska sol iz Stona, lokalne masline, pršut, sir i vino, organski uzgojeno povrće, svježa riba i ostali plodovi mora.
Gostima je posebno atraktivan bazen unutar restorana, s prirodno temperiranom morskom vodom, crpljenom iz 48 metara duboke podzemne kaverne, u kojem se nalaze ribe iz Jadranskog mora koje gosti mogu pokušati uloviti ! Uz riblja jela, nude se i dalmatinski pršut, sir iz ulja, masline, ali i povrće iz organskog uzgoja. Sve to prate čuvena crvena i bijela pelješka vina, koja se idealno sljubljuju uz lokalne proizvode.
Foto: Sandra Biljan
Posebna vrijednost (i atrakcija) su, naravno – legendarne stonske kamenice, upravo izvađene iz Malog mora Malostonskog zaljeva, za koje se kaže da imaju i afrodizijačka svojstva, što je dobro znao i austro – ugarski car Franjo Josip, kojemu su kamenice s ovog područja redovito slane u Beč, kako bi monarh u njima mogao uživati. Kamenice se jedu svježe s malo limunova soka, ali ih u „Vili Koruna“ spravljaju i na razne druge načine. One su, zaista, specijalitet Stona i „Vile Koruna“.
„Jelo se ne može opisati, ono se mora okusiti“, govorili su stari Dubrovčani, a toga se drži i simpatični Sveto Pejić (67), direktor Solane Ston i prvi čovjek restorana Vila Koruna, koji, uz ponuđene specijalitete nudi i priču o Stonu, te vam može odgovoriti na mnoga pitanje iz stonske povijesti i povijesti Solane.
Više informacija na: www.vila-koruna.hr
TZ Općine Ston: www.ston.hr
Fotografije: Sandra Biljan, Marija Vukelić
