Vinski festivali uvijek su prigoda za otkriti nešto novo, pa je nedavni zagrebački VINOcom rezultirao s nekoliko otkrića, od kojih mi je najzanimljivji bio makedonski vranac, štoviše – dva vranca vinarije Château Sopot, jedan mlađi i jedan odležani.
VRANEC DJINOT 2022, Château Sopot
Prvi je Vranec Djinot iz 2022. godine, mlad i prpošan, ali istodobno pitak i elegantan. Rubinske crvene boje s ljubičastim odsjajem, izraženog okusa i intenzivnih voćnih nota zrelog crnog bobičastog voća (borovnica, kupina), punoga tijela s uravnoteženim taninima. Topao (14,5 % alkohola) i poprilično trajan. Paše uz odležane sireve i pečeno meso. Nastao je od grožđa s mikrolokacije Veshje, na visini od 550 m, u vinogorju Tikveš.
****
VRANEC RESERVE 2018 – Château Sopot
Vrhunski vranac iz 2018 godine odaje svu moć ove sorte već na prvi pogled. Vino je intenzivne rubinsko crvene boje s ljubičastim odsjajem, gusto i mirisno. Miriše na crnu trešnju, kupinu, borovnicu, džem od crnog duda. Na okusu je skladno, fino, sočno, iako poprilično toplo i intenzivno (15 % alkohola). Slatkasti završetak s notama vanilije i cimeta nagovješćuje odležavanje u bačvama što vrancu zaokružuje tijelo i čini ga pitkim. Osim kvalitete, oduševljava i etiketa. S prednje strane jednostavan i jasan naziv vina i vinarije, a sa stražnje – sve značajne informacije o vinu. Tako iščitavamo da se vinogradi stari 14 godina nalaze na jugoistočnom položaju Muratov dol, na 280 m nadmorske visine. Grožđe je brano 21.09. 2018, nakon fermentacije u inoxu, maceracija je trajala 10 dana, a nakon toga vino je odležalo u američkim i francuskim hrastovim bačvama. Saznajemo i ime enologa – Božidar Iljevski i ovom prigodom iskazujem mu najiskrenije pohvale!
****
O vinariji:
Château Sopot makedonska je vinarija koja postoji od 2006. godine, ima koncesiju na 100 ha vinograda, većinom svjetskih sorata – chardonnay, rizling, tamjanika, cabernet sauvignon. To je jedna od najslikovitijih vinarija u Makedoniji, smještena u srcu vinorodne regije Veles, u blizini autoputa koji povezuje Skopje i Veles. Relativno nova butik vinarija godišnjeg kapaciteta od 80.000 litara vina, a godišnje proizvodnje do 35.000 litara. Trenutno vinarija proširuje svoj kapacitet mogućnošću godišnje proizvodnje do 150.000 litara. U okviru vinarije postoji i trgovina gdje se mogu kupiti vrhunska vina.. Posjetitelji također mogu uživati u kušanju vina u rustikalnom i jedinstvenom stilu koji nudi sama vinarija. Dodatna vrijednost je restoran (kapaciteta 400 gostiju), u kojem se kušaju mnoge kulinarske delicije makedonske kuhinje.
****
O sorti:
Vranac je izuzetno bujna, crna, autohtona crnogorska sorta, najvjerojatnije dobivena mutacijom ili nastala prilikom spontanog križanja. Dominantna je u središnjem i južnom dijelu Crne Gore, a rasprostranjena je i u drugim državama regije, posebno u Makedoniji i Bosni i Hercegovini, te Srbiji, iako se ne preporučuje za uzgoj u kontinentalnim područjima zbog osjetljivosti prema zimskim mrazevima. Neki od njenih najpoznatijih sinonima su: vranac prhljivac, kratošija i vranac crnogorski.
Zbog malog broja pisanih podataka ne mogu se precizno odrediti počeci gajenja vinove loze u Crnoj Gori. Većina tih podataka ukazuje na predromansko doba kada su grčki kolonisti počeli naseljavati ove prostore. Ipak, prvi objavljeni značajni i detaljniji opis sorte daje Petar Plamenac u “Ampelografiji Viale i Vermonela” (1910. godine). Prema riječima poznatog makedonskog ampelografa Nasteva (1967. godine) vranac 1950. godine prenose u Makedoniju, na eksperimentalno polje Butel, nakon čega počinje njegovo masovno širenje unutar Makedonije, ali i skoro svih ostalih prostora bivše Jugoslavije.
Vranac je najznačajnija crna sorta grožđa u Crnoj Gori i Hercegovini, i jedna od najznačajnijih u Makedoniji. Od nje se dobivaju suha vina s jedinstvenim okusom i karakterom U Hrvatskoj Vranac je preporučen u podregiji Sjevernoj Dalmaciji, ima ga u vinogorju Vrgorac i Imotski.
Vino vranca harmonično je i pitko, s alkoholom od 11-14 % i 5-6g/l ukupnih kiselina. Intenzivne je zatvoreno-crvene (rubin crvene) boje. Voli kombinaciju s drugim sortama, kako bi im obogatio boju vina. Postoji veliki broj različitih klonova i varijacija Vranca, a klonska selekcija je obavljena u Crnoj Gori.
Mlada vina odlikuje svjetla purpurna boja i miris koji podsjeća na voćni džem. Zbog snažne taninske strukture ta vina pružaju svježinu i srednju do visoku kiselost. Nakon godinu ili dvije dana starenja, spremna su za konzumaciju, boja im postaje nešto tamnija, a miris odaju kompleksne arome cimeta, cvijeća, tamnog voća, čokolade i hrasta. Vrancu jako odgovara hrast i starenje u boci koje mu treba kako bi se uspjela ukrotiti snažna kombinacija kiselina i tanina. Paše mu odležavanje i u malenim i velikim bačvama. Zbog svoje harmonične prirode, pogodan je za kombinaciju s drugim sortama grožđa, npr merlotom i cabernet sauvignonom. Za takva vina se preporuča dekantiranje, da se otvore, a poslužuju se na temperaturi od 18°C u čašama zaobljenog vrha, standardnim za crvena vina.
Vranac se vrlo lako može upariti sa starim sirevima karakterističnog okusa, raznim salatama, i s mesom: pečenim, konzerviranim ili dimljenim. Odgovaraju mu jela napravljena od crvenog mesa, skoro sve vrste divljači, ali i jako začinjena jela.
Info o vinariji: www.chateausopot.mk
Kontakt Hrvatska: Grgo Rusan, 099 315 9511