Zagrebački popularni bar Roots u svojem je projektu Vinskih srijeda nakon posla (Wine Wednesday AfterWork) predstavio 20.11. vina mlade vinarije BELL’IAKOV s Hvara. Ove vinske srijede, prije velikog 3. četvrtka u studenom kada cijeli svijet pije mladi Beaujolais (nouveau), Zagrepčani su, uz prof. Mariju Vukelić i vinara Marija Carića, mag.ing.agr. mogli kušati mladi Hvar (Le Hvar nouveau) i tako (malo) preduhitriti svjetski poznati francuski Beaujolais. 😉
Vina BELL’IAKOV
Za razliku od većine hvarskih vinarija, vinarija Bell’Iakov je mlada, tek zalazi u svoju drugu godinu i ne može se pozvati na bogatu i dugu obiteljsku tradiciju, ali (ipak) nastavlja dugu i slavnu vinarsku tradiciju otoka Hvara. Ono što neki smatraju minusom, Vina Bell’Iakov nastoje pretvoriti u svoju prednost, stvarajući tako vina koja ne robuju uvriježenim navadama. Dobna struktura vinograda Bell’Iakov je izuzetno mlada, najstariji nasadi imaju 9 godina, a većina tek dolazi na rod. Većina ih je smještena na južnim padinama Hvara oko Ivana Dolca, manji dio u starogradskom polju. Osim sorti i vina koje danas nude – bogdanuša, prč, plavac mali – iz vinarije najavljuju u skoroj budućnosti i hvarske pošipe i vugave …
Na vinskoj srijedi u Rootsu predstavljene su najvažnije sorte Hvara – plavac mali, prč i bogdanušu, uz nezaobilazni ružičasti Opol! Svoja je vina predstavio mladi vlasnik vinarije – Marijo Carić, mag.ing.agr.
Degustacija je započela s Bogdanušom 2019 – izvornom sortom otoka Hvara. Vino je bilo blago povišene kiseline, niskog alkohola (11,5%) i sortne arome. Sljubljeni zalogaj bio je mladi kravlji sir Veronika i komadići suhe marelice.
BOGDANUŠA (bogdanjuša) je autohtona sorta otoka Hvara, od davnih dana pa do danas uzgaja se na području Agera. Cijenjena je bijela sorta koja redovito daje kvalitetno vino. Koristi se za proizvodnju sortnoga vina, ali daje i odlične kombinacije s drugim autohtonim bijelim sortama. Ime joj znači Bogom dana što se povezuje s tradicionalnim pijenjem vina za vrijeme crkvenih blagdana.
Drugi je bio Prč 2019 (parč), vino nižih kiselina i intenzivne zanimljive (muškatne) arome. O specifičnosti arome govori i jedno od mogućih objašnjenja za naziv sorte: prč je mužjak koze koji u sezoni parenja ima izrazito intenzivan miris, često nepodnošljiv. Tako je i s vinom prčem, nekome se sviđa, nekome ne, a najviše je onih koji ga nikad nisu ni uspjeli kušati.
U Rootsu smo kušali berbu 2019. i svima se svidjela – uz zalogaj mladog kozjeg sira. Legenda kaže da je prč – afrodizijak, a vi procijenite sami J
Treće vino bio je Opol 2019, s položaja Ivan Dolac. Još jedno nekonvencionalno vino koje prkosi uvriježenoj praksi. „Našoj su vinariji vinski znalci zamjerili što od plavca malog sa znamenitog lokaliteta Ivan Dolac radi rosé, a ne moćan i odležani „crnjak“. Mnogi su se čudili gdje nam je računica da od takve izvrsne sirovine radimo rosé. Ali, nakon sjajnih dojmova u prvoj godini berbe 2018. i ove smo godine nastavili s našim opolom – Ivan Dolac.“ – izjavio je Marijo Carić, koji hrabro sliijedi svoj zacrtani put.
Opol 2019. oduševio je sve prisutne aromatikom, voćnošću, nježnom svježinom i veselom privlačnošću – sa željom da s popije čaša više. Pratio ga je drniški pršut.
Za kraj degustacije, ponos Hvara: Plavac mali – Ivan Dolac. Berba 2018., 14,1% alk., nefiltrirano vino, njegovano u inox spremnicima. U proizvodnji su primijenjene određene modifikacije u tehnologiji, ali to su male tajne vinara koje ostaju – tajne, ali uvijek razvesele nepca svakog vinoljupca koji ne robuje razvikanim imenima – i prihvaćaju da plavac mali može biti divno, mlado vino 😉 Vinsku publiku ovaj je plavac mali doista razveselio u kombinaciji s domaćim, finim hvarskim kolačem od rogača, koji je spremila Marijeva supruga Viktorija.
Plavac mali Ivan Dolac Bell’Iakov 2018 od danas se može kušati u zagrebačkom baru Rootsu, u Tomićevoj 5.
Plavac mali, gospodarski je najvažnija sorta vinove loze u Dalmaciji, s dugom poviješću. Uzgaja se od krajnjeg juga Dalmacije, ponajviše na Pelješcu i južno-dalmatinskim otocima (Hvar, Brač, Korčula i Vis), ali ga se može pronaći u vinogradima sjeverno uz obalu sve do Zadra. Kao stara i raširena sorta dobio je više imena (sinonima) pa ga na različitim mjestima nazivaju različitim imenima kao npr. crljenak mali, pagadebit crni, kaštelanac i sl. Ipak, osnovno, najčešće i službeno ime sorte je “plavac mali crni“. Plavac mali vrlo je stara sorta, nastala na prostoru južne Dalmacije, prije više od 250 god, spontanim križanjem dvije još starije sorte, šoltanskog dobričića i srednjevjekovnog tribidiraga (sin. pribidrag, crljenak kaštelanski, primitiv, zinfandel, kratošija).
Info o vinima: Marijo Carić – 095 521 1215 , caric.marijo@gmail.com https://www.facebook.com/Vina-BellIakov-355562485157248/
O HVARSKOM VINOGORJU
Impresivna povijest vinogradarstva na Hvaru počela je i prije dolaska drevnih grčkih doseljenika koji su tu zasadili svoje loze 384. godine prije Krista. Od tada se hvarska vina smatraju cijenjenom robom i izvoze su se po cijelom Mediteranu.
Hvarsko se vinogradarstvo po sastavu tla,
položaju i sortama može podijeliti na tri različita dijela: na južne padine,
terase na rubovima Starogradskog polja i Starogradsko polje. Vinogradi su ondje
bili i u grčko i rimsko doba što se zna po pravokutnoj antičkoj parcelizaciji
polja koja je tu uglavnom i danas prisutna i u kojima se i danas uzgaja vinova
loza. Danas tu prevladavaju izvorne bijele sorte: bogdanuša, parč, maraština, trbljan i druge. Na vinograde u
hori se nastavljaju nasadi u Jelšanskom
polju gdje su uglavnom zasađene iste sorte grožđa. Uz rub Starogradskog polja,
protežu se slikoviti brežuljici sa hvarskim selima, okruženi terasastim
vinogradima, na kojima dominira plavac mali na pjeskovitom tlu, s kojih dolaze
hvarska ružičasta vina.
Potpuno različite, mnogo surovije i slikovitije su vinogradarske površine na
južnoj strani otoka. Do njih se stiže iz polja jedino uskim tunelom probijenim
pokraj vinograda u mjestu Pitve. Da bi se potpuno doživio ovaj vinogradarski
raj, treba ga pogledati s mora, jer se krševitom kosinom vinogradi strmoglavo
obrušavaju prema moru. Uz ove surove položaje su vinogradi na području zvanom
Hvarske plaže, a cijeli položaj oplemenjuju slikovita mjesta Ivan Dolac i Sveta
Nedjelja. Sorte: plavac mali, pošip i druge bijele sorte.
O Abecedi finih zalogaja
ABECEDA FINIH ZALOGAJA je gastro-edukativni projekt koji je autorski osmislila prof. Marija Vukelić, a u kojemu se na degustacijskim večerama/prezentacijama uparuju vina – ponajprije hrvatske sorte s jelima/zalogajima koja im pašu po abecedi – ili po nekom drugom ključu.
Zašto abeceda? Ne nužno da bismo slijedili zadani red i shemu, nego zato što je abeceda uvijek sinonim za početak i – poziv je da nakon prvog slova/vina/sljubljivanja idemo dalje. S jednim se slovom teško može složiti suvisla rečenica, a s cijelom abecedom pišemo priče, pa i romane . Tako Abeceda finih zalogaja svakom vinu i svakom jelu prilazi ispočetka, kao prvi puta (a prvi se uvijek pamte), od osnove, imena, početnog slova… A potom, dodajući nova slova (nove informacije), katkad i stihove zajednički slažemo i složenije rečenice. Početnici kreću od početka i putem napreduju, a poznavatelji dobiju priliku saznati više.
Na edukacijskoj večeri je uvijek nazočan vinar ili predstavnik vinarije jer vina su ta koja „traže“ onaj pravi zalogaj, a s vinarom ćemo saznati tajne imena, tla, loze, grožđa, podruma, boce i čaše… Zalogaji će nas potaknuti da razmislimo i zaključimo kakva je kompozicija, ili – bolje rečeno – rečenica. Više na: https://www.facebook.com/abecedafinihzalogaja
