Syrah ili Shiraz ? Oba! 🙂

„Gledaj ga, miriši … Našuti se njime – Ne voli ti vino Nikakve brzine.“ (Enes Kišević) Ovim je stihovima započelo još jedno vinsko putovanje „Vinske svjetske sorte/World Wide Wines“  u organizaciji prof. Marije Vukelić,  u restoranu Trilogija Fino&Vino.  Nakon bijelih sorti (chardonnaya, bijelog i sivog pinota; rizlinga, zelenog silvanca) na…

„Gledaj ga, miriši …

Našuti se njime –

Ne voli ti vino

Nikakve brzine.“

(Enes Kišević)

Ovim je stihovima započelo još jedno vinsko putovanje „Vinske svjetske sorte/World Wide Wines“  u organizaciji prof. Marije Vukelić,  u restoranu Trilogija Fino&Vino.  Nakon bijelih sorti (chardonnaya, bijelog i sivog pinota; rizlinga, zelenog silvanca) na red je došla i jedna crna, koja se piše sa slovom „h“ – ali se taj h ne čita: syrah [si:ra]!  Istražili smo je kroz 16 uzoraka, a posebnu aromatsku dubinu (i širinu) osigurale su i vinske čaše upravo za syrah/shiraz poznate tvrtke Riedel, tip čaše koja je prepoznata i kao univerzalna čaša za sve crne sorte, a može se kupiti u Miva Galeriji vina u Zagrebu.

Neki kažu da je syrah sorta nastala u Francuskoj, neki joj podrijetlo vežu uz iranski grad Širaz, neki kažu da dolazi iz talijanskoga grada Siracusa. Ipak, sigurno je da najpoznatija vina daje u dolini francuske rijeke Rhône, na apelacijama Hermitage i Cornas, stvarajući snažna, začinjena, korpulentna i dugotrajna vina. Syrah ili shiraz (oba naziva su točna) uspješno se uzgaja širom svijeta, uz Rhônu i u francuskoj regiji Languedoc-Roussillon; u europskim mediteranskim zemljama, u novom svijetu – u Kaliforniji, Južnoj Africi, Australiji. Kod nas najbolja vina daje u Sjevernoj Dalmaciji, od zadarskog zaleđa do Skradina, ali tri najzanimljivija publici na radionici – bila su (i najstarija) – iz Istre, Slavonije i s Plešivice.

Vina su bila posložena u skupine po godištima i kušala su se naslijepo.

Za početak, uz tanjur s borovnicama, malinama, paprom i mliječnom čokoladom –  jedan mali „uljez“ u kojemu je uz sortu syrah bilo nešto grenacha i mourvèdrea – Orimos, Grande Réserve 2018 (Vivat fina vina), dopadljivo, sočno, voćno vino, s dodirom čokolade na kraju.

Nakon  njega – topli jug,  vino sa sunčane Korčule, Syrah Bačić 2018 –  vino ugodnih kiselina, skladna okusa s izraženim sortnim aromama kupine, borovnice, ljubičice uz naznake crnog papra i tamne čokolade, fino! Iz sjeverne Dalmacije najmlađi je uzorak došao iz vinarije Baraka, mirisan i ugodan, voćan, ali (ipak još) premlad za većinu polaznika. Dajmo mu još vremena!

U drugoj su skupini bila vina 2017. Na tanjuru sir cheddar i maline. Prvo vino iz Istre – Syrah Geržinić 2017, bilo je  puno, mirisno, voćno vino (borovnice, crni ribizl, višnje, šljive), dopadljivo i jako – pitko!  Prvi stranac iz Čilea, Tarapaca Syrah 2017 (Vrutak doo), na prvu odmah se razlikovao od drugih, topao, kompleksan, voćan, a Francuz  iz doline Rhône –  Les Meysonniers M. Chapoutier, Crozes-Hermitage (Vrutak doo) nije se baš dojmio na prvi nos, ali s otvaranjem u čaši, ovaj je syrah pokazao svoju slojevitu francusku stranu – razvijao se i otvarao te odmah osvojio jedan dio publike. Inače, apelacija Crozes-Hermitage (ili Crozes-Ermitage) nalazi se na sjevernome dijelu doline Rhône. Hermitage i Crozes-Hermitage dvije su jedine apelacije na lijevoj obali Rhône. Apelacija ima 1400 ha raspoređenih na 11 općina i proizvodi godišnje oko 60 000 hektolitara vina.

Elegantni predstavnik Komarne bio je Rizmanov St. Michael 2016. Ovo se vino proizvodi samo u najboljim godinama, isključivo od jedne sorte iz jednog dijela vinograda. Vino je izrazito voćno, fino, elegantno, užitno!

Sljedeću skupinu vina pratio je sir gauda, crne masline i pogače s maslinama.

Publici dobro poznat, sa stalnom kvalitetom, jaki predstavnik Sjeverne Dalmacije i benkovačkog vinogorja zadnjih je godina Korlat Syrah –  a ovaj iz 2016. duboke, tamne, crveno-ljubičaste boje bio je snažne i bogate strukture, uz arome zrelog bobičastog voća, i lijepe paprene note.  Iz šibenskoga vinogorja došao je Slamićev Syrah 2015, fin je, voćan, dopadljiv, ugodan, pitak!  Makedonski  Stobi Aura Private Reserve 2015  – topliji, intenzivniji, tamniji, voćniji i nekako jači od drugih. Pravi predstavnik Australije bio je (naravno naziva shiraz – Cape Mentelle Shiraz, 2016 (Miva Galerija vina) tamno crvene boje, voćnih mirisa divljih bobica, uz nalete papra i anisa. Dugotrajan završetak, ugodna slatkoća bačve, pitko i zavodljivo vino.

Uz starija vina 2012-2013, pratnja je bila salama od divljači “Đakovačke delikatese” iz Grunt Shopa na Kvatriću uz pekmez od divljih borovnica. Oduševio je Jakob Syrah 2013!  Odležavanje u slavonskom hrastu mu je godilo, a godine u boci su ga dodatno zaokružile: uz bobičasto voće, herbalne i paprene note, dolazili su i mirisi dima, čokolade,  …

Pratio ga je u stopu  izvrsni Degrassi Contarini Syrah Riserva 2012, i još malo stariji – Degrassi Contarini Syrah Riserva 2011, nastali na najboljem vinorodnom položaju Bujštine  Contarini-Brazzania, gdje se niskim prinosom po hektaru omogućava postizanje svojstava vrhunskih vina. Na mirisu  voćno, ali i začinsko  – papar, klinčić, kasnije miris ljubičica, a na okusu mekan i dosta topao (14,2% alk), privid slatkoće daju alkoholi, tanini su lijepo zaobljeni,  jako fino vino.

Slatko za kraj –  posebno izrađen francuski kolačić macaron punjen confitom od borovnice s malo papra timut – bio je serviran uz bobice borovnice i zrna papra!  Iva Steinbauer , vlasnica nove zagrebačke slastičarnice Pierre Sweet Escape s Ljubljanice 29, osmislila je ovaj macaron za radionicu “Syrah”.

Uz njega su kušana dva vina, bugarsko koje je već pomalo bilo na zalasku Syrah Nimbus Premium 2010, i ugodno iznenađenje, jedno hrvatsko, očuvano u podrumu voditeljice projekta, Marije Vukelić, iz 2009 – iznimno fino, još uvijek lijepo voćno i zanimljivo, vino s Plešivice, Syrah Korak 2009.

Zajednički je zaključak da je syrah sorta kojoj odgovara odležavanje, 5-10 godina je preporučljivo, pa su i stariji primjerci odnijeli najviše simpatije među oduševljenom publikom.

Na kraju degustacije upriličena je i nagradna igra, sretnici su dobili boce Degrassijeva Contarini  Syraha 2012 i 2011,  bili su to Vlado Šestan i Ksenija Vrabec, a Vlado je osmislio i zgodne stihove za Jakobov syrah : „Jakob fini paše, jer je sreće naše!“

Sljedeća tema je sorta merlot, jedne od sljedećih srijeda  … u “vinskom serijalu”  World Wide Wines.

Pratite vinske radionice i najave na Facebook stranici Abeceda finih zalogaja.

https://www.facebook.com/abecedafinihzalogaja/ 

Julio Frangen

Julio Frangen

Profesionalni fotograf i zaljubljenik u hranu i vino.

Arhiva

Najavljena 30. Vinistra!

Promotivnim filmom i predstavljanjem novog, modernog vizualnog identiteta u Zagrebu najavljeno jubilarno 30. izdanje Vinistre! Sve je spremno za 30. Vinistru, izložbu vina i vinske opreme koja je odavno postala omiljeno mjesto susreta vinskih profesionalaca i...

Vinske zvijezde 2024 # 2 – Proljetna vina: Pet zlatnih pjenušaca!

Prvog dana proljeća, 21. ožujka 2024. odabrana komisija vinskih znalaca projekta Vinske zvijezde  ocjenjivala je proljetna vina za Uskrs u  restoranu Zinfandel, zagrebačkog hotela Esplanade! U komisiji je bilo pet članova: Jasminka Šaško, enologinja; Adriana Strmotić,...

“Vis u Zagrebu” – Predstavljanje viških vina u Karijoli!

Prvo zajedničko predstavljanje viških vinara u Zagrebu organizirala je TZ grada Visa na čelu s direktorom Markom Dragojevićem, u petak, 12.travnja 2024., u pizzeriji Karijola u Vlaškoj ulici. Mjesto druženja vinskih profesionalaca i medija s viškim vinarima nije...

Vinistra 2024 – tko su šampioni 30. Ocjenjivanja vina i jakih alkoholnih pića?

Na 30. Ocjenjivanju vina i jakih alkoholnih pića, tradicionalno održanog kao najavu ovogodišnje Vinistre, najbolje mlade malvazije su iz vinarija Bastian i Deklić, potonji zajedno s Benvenutijem također se ističe kao šampion među teranima. Titulu "Best in Show"...

Braća Benvenuti u Botaničkom vrtu predstavili nove berbe svojih vina!

U prekrasnom ambijentu Botaničkog vrta u Zagrebu braća Albert i Nikola Benvenuti predstavili su nove berbe svojih poznatih vina. Proljeće je doba kada na tržište obično izlaze svježa vina iz prethodne berbe, a često i odležana iz ranijih berbi. Upravo je tako bilo i...