Maslina, grozd, ječam – edukacijom do prepoznatljivosti
Održao se treći ciklus projekta Maslina, grozd, ječam – edukacijom do prepoznatljivosti koji uključuje edukacije o vinu, maslinovom ulju i viskiju. Prepoznalo ga je i financijski podržalo Ministarstvo turizma. Projekt je vrijedan više od 170.000 kuna, a namijenjen je najviše hrvatskomu ugostiteljskom kadru, budućim zaposlenicima u ugostiteljstvu, učenicima ugostiteljskih škola, ali i svima koji žele nadograditi svoje znanje.
Edukacije o maslinovom ulju održane u Osijeku te vinski masterclass nedavno održan u Splitu u sklopu kojega je održana radionica o viskiju provodi udruga Chaîne des Rôtisseurs,Hrvatska.
Tomislav Ruszkowski
Radionice o viskiju vodio je gospodin Tomislav Ruszkowski koji ima bogato iskustvo u vođenju takvog tipa radionica i jedan je od vodećih hrvatskih stručnjaka za viski. Radionice su održane u hotelu Esplanade u Zagrebu prema svim epidemiološkim pravilima pa ako se ona uzmu u obzir, može se reći da je smaragdna dvorana hotela Esplanade bila puna (prema propisima razmaknuti stolovi za kojima je sjedilo po dvoje ljudi).
Interes za radionice bio je vrlo velik. Oni koji nisu na vrijeme rezervirali svoje mjesto mogli su ih pratiti putem zooma. Bez obzira što 13 vrsta viskija koji su predstavljeni na radionicama nije bilo moguće kušati, uz stručno vođenje gospodina Ruszkowskog bio je poseban doživljaj pratiti radionice o njima.
Posebno nam je drago da su radionicama prisustvovali predavači i polaznici Turističko-ugostiteljske škole iz Zaboka. Cijeli projekt usmjeren je prema edukaciji kadra, čime su polaznici dobili priliku za usavršavanje da bi u budućnosti bili kompetentni na tržištu rada. Radionicama su, osim članova udruge Chaîne des Rôtisseurs,Hrvatska i naših prijatelja, članova udruge iz Slovenije, prisustvovali i ljudi iz struke – barmeni, konobari i ostali zaljubljenici u ovo alkoholno piće koji su zahvaljujući radionicama dodatno usavršili svoje znanje.
Nakon pozdravnog govora gospodina Dalibora Greganića (Bailli Delegue du Baillage National), predsjednika hrvatskoga gastronomskog udruženja Chaîne des Rôtisseurs, krenuo je put u svijet viskija.
Prva radionica: Uvod u škotski viski
Na početku je vrlo zanimljiva bila radionica Uvod u škotski viski. Jeste li znali da se viski u Škotskoj proizvodi zahvaljujući redovnicima? Naime, prvi zapis o proizvodnji škotskog viskija datira iz 1495. godine. Prvi ga je prema tom zapisu proizveo redovnik John Cor u samostanu Lindores Abbey. U to je doba Škotska još uvijek bila katolička zemlja, a Lindores Abbey bio je benediktinski tironski samostan.
Samostanu je prema tom zapisu ječmeni slad darovao škotski kralj James IV., a korištena je voda iz obližnjeg vrela (naime, za proizvodnju jedne litre ovoga alkoholnog pića potrebno je 100 litara vode). U dokumentu je viski nazvan latinskim imenom Aqua Vita (voda života), a sama riječ viski dolazi od keltskog izraza Uisge beatha i također znači voda života.
Gospodin Ruszkowski naglasio je da postoji toliko zanimljivosti o viskiju da bi se o svakoj činjenici mogla napraviti zasebna radionica. Pokušao je sa zanimljivim videozapisima ukratko dočarati početke proizvodnje škotskog viskija, a uvod u kušanje toga popularnog alkoholnog pića bili su Teacher’s 1980. i Teacher’s 2020. kod kojih se osjetila itekakva razlika te Ardmore Very Cloudy, Glendronach 12Y i Ardbeg Ten.
Predavači i sudionici su između radionica imali stanku kako bi mogli uživati u zalogajima iz Esplanadine kuhinje: kanapei od guščje jetre s chutney od krušaka, prhke košarice s vrganjima, mesom prepelice i lješnjacima i kolačić od karamele i čokolade s meringue (meringom) od pistacija).
Druga radionica: Hrast i whisky najbolji prijatelji
Nakon stanke započela je druga radionica: Hrast i whisky najbolji prijatelji. Za proizvodnju viskija potrebno je imati samo tri sastojka: ječam, vodu i kvasac. Ječam se prvo navlaži i zatim se čeka da proklije, što u zrnima oslobađa ječmeni slad, tj. maltozu (vrstu šećera). Zatim se zrno suši na vrućem zraku, a u nekim destilerijama dimi, potom se melje, potapa u vodi i dodaje mu se kvasac.
Dolazi do fermentacije pri čemu se oslobađa alkohol, a nakon destilacije tekućina se stavlja u hrastove bačve. Zašto se tekućina stavlja baš u hrastove bačve, zašto to nisu nove, već korištene bačve i koliko ovisi okus viskija o piću koje je prije njega odležalo u toj bačvi doznali su samo polaznici radionice.
A usput su kušali viski istog proizvođača koji je odležao u različitim bačvama: Tullibardine, Tullibardine 228, Tullibardine 225 i Tullibardine 500.
Treća radionica: Islay – najpoznatiji viski otok na svijetu
Tijekom treće radionice Islay – najpoznatiji viski otok na svijetu „otputovali” smo na taj predivan otok na kojem se nalazi devet destilerija koje cijeli svijet snabdijevaju odličnim viskijem, većinom od dimljenog ječma, za što se upotrebljava treset iz lokalnih močvara.
Kušajući James Eadie – Caol Ila 12Y, Scaraubus 10Y, Laphroaig Quarter Cask i Kilchoman Machir bay.
Slušajući vrlo zanimljivo predavanje gospodina Ruszkowskog i gledajući predivne slike otoka, destilerija i samog procesa proizvodnje, mogli smo barem nakratko u mislima otputovati na taj divan otok sa željom da se to putovanje jednom i realizira.
Otok Islay
Sunčana Barušić
Napisala: Sunčana Barušić
Tko je Tomislav Ruszkowski?
