Plavcu malom gode godine, ali može lako zavesti i svojom mladošću!
Plavac mali crni najrasprostranjenija je vinska sorta u vinogorjima podregije srednje i južne Dalmacije s otocima, osim u neretvanskom. Svi ampelografi smatraju ga izvornom dalmatinskom sortom, kojoj je rodnost redovita i obilna, a otpornost na plamenjaču i pepelnicu dobra. Najbolji plavci nastaju na položajima Dingač i Postup, pa se pod tim imenom oduvijek i prodaju. Još su važni položaji i Plavac Mili, Žuljana, Ivan Dolac, Sv.Nedjelja, Plavac Bol, Plavac Murvica i drugi. Dingač je prvo hrvatsko (1961.),a Postup drugo zaštićeno vino (1967.) pa i taj podatak govori o njihovoj izuzetnoj kakvoći – čulo se na početku prvog jesenskog Vinskog utorka u popularnom vinskom restoranu Fino&Vino na zagrebačkom Kaptolu.
Potaknuta idejom da dobra vina uvijek treba dijeliti s drugima, a u stilu nekadašnjeg programa zagrebačke diskoteke „Saloon“ Ruby Tuesday (koji je bio za „one starije“), Marija Vukelić osmislila je „Winy Tueday“ u kojemu se piju (na slijepo) vina iz privatnih arhiva i o njima se razgovara, među znalcima.
Degustacija je počela s ružičastom bojom ove sorte, Opolom 2018. vinarije Grk Cebalo s Korčule, koji se svima jako svidio i baš izvrsno započeo priču o velikom plavcu malom.
Slijedila su dva mlada vina s Hvara, kućne vinarije Marijan 2018. (barrique, Zavala) i vinarije Bell’Iakov 2018. (Ivan Dolac). Prvo je vino bilo lijepo, uglađeno i dopadljivo, a drugo je već opisano i kao jako dobro i odlična „sirovina“ s potencijalom starenja.
Korčulanski Plavac mali barrique Popić Lumbarda 2017, izuzetne voćnosti, pitkosti i pelješki Plavac Antunović 2016 Selection iz Oskorušnog, intenzivnijih aroma voćno, toplo (16%alkohola) također su se svidjeli kušačima. Dva hvarska plavca iz 2011., Plavac De Luxe PZ Svirče i Carićev Plovac Ploški barrique, oba s položaja Ivan Dolac, pokazala su koliko plavac može biti osebujno vino, lijepo i pitko, i s nekoliko godina u boci.
Vino iz 2010. s jednog od najboljih peljeških položaja – Mili (nakon najpoznatijih Dingača i Postupa), pokazao je svoju veličinu u boci Mihe Rozića Plavac mali Mili, a hvarski Tomićev Plavac mali barrique 2006**, uz lijepu pitkost opisano je i kao glatko, fino, nježnijeg tijela, ali duge trajnosti. Jedan od najavljenih favorita, Milošev Plavac mali Stagnum 2005, potvrdio je očekivanja – čisto, dobro, pitko, fino – svjetsko vino, uzviknuo je netko od nazočnih!
Zadnja i najstarija bočica od pola litre bila je isto s Pelješca, iz privatne kolekcije enologa Saše Zeca, Dingač 0,5 L Kolekcija 2002, PZ i vinarija Dingač/Badel 1862. Pomalo se bližila zenitu, ali za svojih 17 godina, nije joj se moglo ništa previše prigovoriti …
Tijekom večeri pročitane su i neke zanimljivosti o sorti iz Zelene knjige (Hrvatske izvorne sorte vinove loze, grupa autora) i iz knjige Plavac mali, hrvatska sorta za velika vina (Maletić, Pejić, Karoglan Kontić, 2009).
Najstariji pisani spomen imena Plavca malog nalazi se u knjizi „Der Weinbau des Oesterreichischen Kaiserthums“ (Vinogradarstvo Austrijskog carstva) koju je davne 1821. u Beču napisao i izdao Franc Ritter von Heintl. Tu sortu 1841. spominje i opisuje još jedan austrijski ampelograf Franc X. Trummer pod imenom „Palvanz mali“. Kao vrijedna sorta tadašnjeg Austrijskog carstva odnesena je i posađena u veliki pokusni vinograd (kolekciju sorti) Državne voćarsko-vinogradarske škole u Klosterneuburgu pokraj Beča, gdje je evidentirana i ucrtana u mapu vinograda pod imenom „Plavaz piccola“, tiskanu vjerojatno između 1870. i 1874.
Više na FB/Abeceda finih zalogaja :
https://www.facebook.com/pg/abecedafinihzalogaja/photos/?tab=album&album_id=1122938591228438&