Pršut je kralj svakog stola, pogotovo kod narezaka; izvorno hrvatski dakako. A kakvi su to naši najbolji pršuti pokazano je predstavnicima medija ove srijede (3.4.) u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Tom je prigodom najavljena naša najveća manifestaciji na tu temu, peti Dani hrvatskog pršuta, koji će se održati 26. i 27. travnja, prvi put, u Zagrebu, s početkom u hotelu Internacional.
Sudjelovat će dvadesetak proizvođača, članova Klastera Hrvatski pršut, koji su već poslali uzorke na tradicionalno ocjenjivanje, za koji dan. Tko će biti ovogodišnji šampion, doznat će se prvog dana manifestacije, 26. travnja u Internationalu. Uz to organizirat će se i dodatni sadržaji, poput radionica i okruglih stolova, najavila je Alma Radoš, PR manager.
Iako je u proteklih nekoliko godina proizvodnja pršuta u našoj zemlji narasla 40 posto, potražnja je još uvijek dvostruko veća od ponude. U Hrvatskoj se godišnje pojede oko 700 tisuća pršuta, a proizvede oko 350 tisuća. Da je potencijal domaće pršutarske proizvodnje velik potvrđuju u Klasteru Hrvatski pršut koji okuplja proizvođače četiri certificirana i zaštićena pršuta – krčki, istarski, drniški i dalmatinski.
Dalmatinski se razlikuju od istarskih i krčkih jer se u postupku rabi samo morska sol, dok za ova druga dva proizvođači koriste i začinsko bilje.
„Samo smanjenjem uvoza zamjenskih proizvoda i kontinuiranim rastom izvoza kroz nekoliko godina možemo udvostručiti proizvodnju“, kazao je tom prigodom Ante Madir, izvršni direktor Klastera Hrvatskog pršuta.
Do novog proglašenja još je uvijek aktualni šampion istarski pršut, iako ga uz krčki u ukupnoj proizvodnji ima najmanje. S udjelom većim od 90 posto najviše je dalmatinskog, a Igor Miljak predsjednik Uprave PPK Karlovac kaže kako je za njegovu kvalitetu iznimno važan odabir sirovine, dok je specifikacijom strogo propisana svaka pojedina faza proizvodnje. I bura, dakako.
Drniški je prvi zaštićeni pršut iz Dalmacije, a Drago Pletikosa, predsjednik Udruge drniškog pršuta ističe kako su razlike u odnosu na dalmatinski minimalne; jer to je ista priča.
Ana Babić iz pršutane Voštane kazala je da je bura presudna u sušenju sva ta četiri hrvatska pršuta.
“Zbog svojih vrhunskih senzorskih svojstava i specifične tradicionalne tehnologije proizvodnje, bez dodatne kemije, hrvatski pršuti imaju velik izvozni potencijal i velik potencijal za plasman u turizmu kroz vrhunsku gastronomsku ponudu. Najnoviji statistički podaci za 2018. pokazuju značajan porast izvoza proizvoda od plećke i buta za 59 posto, ali nažalost još uvijek sa 6,5 milijuna eura izvoza ne pokrivamo niti trećinu uvoza. Potrebne su nam nove investicije i ulaganje u nove proizvodne kapacitete pršuta kako bi udvostručili proizvodnju i sa 700 tisuća komada godišnje podmirili barem potrebe domaćeg tržišta“, upozorio je Dragan Kovačević, potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam.
Dani hrvatskog pršuta završavanju 27. travnja atraktivnom prezentacijom na Trgu bana Jelačića, koja počinje već u 8 sati ujutro, i prodajom pršuta po prigodnim cijenama. Manifestaciju organizira Klaster Hrvatskog pršuta.
Tekst:Vito Andrić
