50. jubilarna Vinska srijeda Marije Vukelić održala se u Kaptol Centru, u restoranu Frida – s predstavljanjem ponajboljih vina otoka Hvara!
To je već pomalo tradicionalna zagrebačka radionica koja predstavlja nabolje ocjenjena vina s ljetnog hvarskog ocjenjivanja “Jelsa Summer Wine tasting by Vinske zvijezde” u organizaciji udruge Hvarski vinari i Tz Općine Jelsa . Prigoda je to da i Zagrepčani okuse ono najbolje od Hvara, točnije, prva tri mjesta svih ljetošnjih 5 kategorija vina (bogdanjuše, druga bijela vina, ružičasta vina, plavce i druga crna vina).
Kušanje vina odvijalo se „naslijepo“, etiketa svake boce bila je prekrivena, stoga gosti nisu bili „opterećeni“ zvučnim imenima, nego se koncentrirali na kvalitetu vina u čaši. Kako bi se okusi (i mirisi) najbolje proželi, uz tapase su poslužena hvarska maslinova ulja Božić i Seca Eva Marija te ekološki začini mediteranskog bilja Fjori Fora iz hvarskoga sela Gdinj.
Restoran Frida je uz svaku kategoriju vina pripremio tapase, a gosti radionice dodavali se, prema želji, maslinova ulja i začine.
****
Kušana su sljedeća vina:
- Bogdanuša Tomić 2022
- Bogdanjuša Carić 2022
- Bogdanuša Zlatan Otok 2022
- Prč Vujnović 2022
- Luviji Longo 2022
- Luviji Pošip 2022
- Pošip Pavičić Selekcija 2022
- Carić Rosé 2022
- Luviji Rosetta 2022
- Pavičić Rosé 2022
- Dobričić Bell’Iakov 2021 (11.7%)
- Drnekuša Lučić 2020 (13,5)
- Boanerges Bell’Iakov 2021 (15 %)
- Caplar Tomić 2018 (14.5 %)
- Plavac mali Grand Select 2018
- Plavac Pharos Maxvimus 2016
- Plavac mali Svirče Rezerva 2013
Uz najbolja vina s ocjenjivanja, bilo je i iznenađenja, među njima još dvije značajne hvarske sorte – prč Vujnović 2022 i Drnekuša Lučić 2020. Budući da je šećer dolazi na kraju, i desert je bio s Hvara – čuvene Gamulin čokolade, ovaj put s rogačem – odlično su se sljubile s odležanim plavcem.
Na kraju radionice, bilo je nekoliko nagradnih pitanja i nagradnih boca vina, s kojima je večer doista završila sa slatkim okusom i lijepim rastankom.
Na sljedećoj vinskoj srijedi. 13.12. kušat će se viška vina, a u goste dolazi vinarija Senjanović!
Rezervirajte mjesto na vrijeme!
****
Crtice iz povijesti …
- Prema pisanju rimskog pisca Apijana, hvarsko vino bilo je tražena roba na ilirskom kopnu, a dolaskom Rimljana u 2. st.pr. Kr. unaprjeđuje se njegova proizvodnja.
- U vrijeme mletačke uprave Hvar je najbogatije središte Dalmacije. Izvoz vina bio je tada vodeća gospodarska djelatnost, a Hvarani su u Veneciji imali svoje banke (stolove) za prodaju vina, suhih smokava, maslinova ulja, bajama, rogača i drugih proizvoda. Otvaranje novih tržišta u sklopu Austro-Ugarske Monarhije, ali i propast europskih vinograda dolaskom peronospore, pepelnice i filoksere, dovode do povećanja površina pod vinogradima (5750 ha) i povećane potražnje za hvarskim vinom.
- Krajem 19. stoljeća osnivaju se prve otočne zadruge, koje organiziraju otkup i prodaju vina i drugih poljoprivrednih proizvoda. Procvat se zatim pretvora u katastrofu. Vinska klauzula, kojom Austro-Ugarska dopušta povlašten uvoz Italiji, snižava cijenu vina i 3,5 do 5 puta. —Godine 1890. hvarske vinograde napada peronospora, nakon toga 1909. g. filoksera pa vinogradi propadaju. Ove nevolje zajedno dovode do osiromašenja stanovništva otoka Hvara, ali i cijele Dalmacije pa slijedi iseljavanje u prekooceanske zemlje u potrazi za boljim životom. Obnova vinograda nikad više ne dostiže nekadašnje površine.
Vinogorje Hvar – Danas komercijalni vinogradi čine svega 336,72 ha (izvor: APPRRR 2022.g.), Otok Hvar nudi raznovrsnost proizvodnih uvjeta, od osunčanih strmih padina s južne strane otoka preko visoravni na vrhu otoka koju karakterizira nešto hladnjia mikroklima pa do terasastih vinograda i Starogradskog i Jelšanskog polja na sjevernoj strani te manjih kraških polja na istočnoj strani otoka.
