Dvadeset novinara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, i Slovenije, među kojima i reporter Agrokluba, četiri je dana krstarilo Jadranskom obalom luksuznim brodom Freedom. Putovanje su u cilj promocije novog turističkog proizvoda “Osam otoka u osam dana”, organizirali portal Travel Advisor i kapetan Ivan Rakuljić, vlasnik broda čiji su kapacitet do pandemije gotovo isključivo punili stranci, a od ove se godine po povoljnim cijenama nudi i domaćim turistima.
Kapetan Ivan Rakuljić
Goste na uzbudljivo putovanje vode do skrivenih uvala na kupanje i druge aktivnosti u moru, a u gradovima ih čekaju lokalni turistički vodiči koji će ih provesti mjestom i pričati o znamenitostima. Za vrijeme plovidbe ili dok je jahta usidrena u otočkim lukama organiziraju se prezentacije lokalnih proizvoda, a vrhunski kuhar Ivan Rogulj spravit će jela s dalmatinskim notama koji će poslužiti jednako tako vrsni konobar Toni Budimir.
Eno-gastro ponuda veliki je turistički adut Hrvatske pa su razgovori o sve kvalitetnijim vinima, autohtonim sortama, novim brendovima i plasmanu kroz turističku potrošnju dominirale cijelim putovanjem.
Privezan na južnoj strani marine Jelsa, Freedom je sa svojih 49 metara dužine i 8,5 metara širine tog popodneva plijenio pažnju prolaznika. Kako i ne bi kad kažu da je jedan od najljepših u svojoj kategoriji – ne moraš posebno poznavati brodove da bi uočio tu estetiku. Predvečer na palubu su nas došli pozdraviti načelnik općine Jelsa Nikša Peronja, direktorica Turističke zajednice Marija Marijan, predsjednica udruge “Hvarski vinari“ Ivana Krstulović Carić i desetak vinara.
Vlado Šestan, Marija Marijan, Nikša Peronja, i Ivana Krstulović Carić
“Jelsa zauzima centralni dio i 55 posto teritorija otoka. U turističkom smislu u zadnjih nekoliko godina se zaista rapidno razvijamo, pogotovo nautički turizam. Vjerujemo da će doći i do novih investicija u hotelima. Dobar dio gostiju veće platežne moći seli se u naš dio otoka iz grada Hvara i to je turizam koji želimo razvijati“, rekao je Peronja.
Era vinarstva započela 384. godine prije Krista
O uzgoju vinove loze govorila je predsjednica udruge “Hvarski vinari” Ivana Krstulović Carić naglasivši kako je era vinarstva ovdje otpočela 384. godine prije Krista kada su Grci došli na otok i osnovali koloniju Faros. Stoljećima je gotovo svaka kuća imala vlastiti vinski podrum, konobu. Kvaliteta crvenih i bijelih sorti grožđa bila je odlična, uzgajale su se autohtone hrvatske sorte: plavac mali, crljenak, debit, pošip, maraština i bogdanuša. Krajem 19. stoljeća 90 posto stanovništva živjelo je od vinove loze kojom je bilo zasađeno 5.750 hektara. Danas vinogradi pokrivaju približno 300 hektara površina.
“Hvar je otok koji ima malu površinu, ali proizvodi puno različitih vinskih sorti i puno tipova vina. Imamo bogatu vinsku scenu, od pjenušavih, preko ranih bijelih, rosea i crnih vina do desertnih. Najpoznatija sorta je bogdanuša, lagano svježe bijelo vino, a sve više uzgajamo vrhunski pošip, Plavac kao najvažniju i autohtonu sortu prč“, kazala je.
Marija Vukelić, Vlado Šestan i Ivana Krstulović Carić
Udruga koju vodi osnovana je na inicijativu Turistička zajednice Jelse udruga 30. svibnja 2010. godine s ciljem rada na kvaliteti i zaštiti vina, organizacije vinskih manifestacija tijekom turističke sezone, zajedničkih nastupa na sajmovima u zemlji i inozemstvu i u konačnici promoviranja otoka kao vinske destinacije. Smatraju da je vinski turizam najlakša ulaznica za nova tržišta, a turisti se na otoku upoznaju s vinima, zaljube u okuse i mirise, nose ih kućama kao suvenire i na poklon svojim prijateljima i time stvaraju potražnju. Aktivno rade na vinskim cestama, a u suradnji s Muzejom općine Jelsa i na izradi stalnog postava Vinogradarske zbirke u Pitvama.
“Udruga danas broji 17 vinarija, ali to nisu svi vinari koji rade na otoku, ima ih još nekoliko. Surađujemo s turističkim zajednicama, najviše s onom iz Jelse. Nastojimo što više prezentirati naša vina, težište je na zajedništvu pa se više predstavljamo kao vinska destinacija nego pojedinačno. Stvorili smo jedinstveni brend “Hvar otok vina” koji koriste u promotivnim materijalima“, ističe voditeljica Udruge.
Vina kojima njeguju izričaj i karakter autohtonih hvarskih sorti
Predstavljene su nam vinarije Bojanić (bijelo Forka 2019. i crveno Plavac bad 2017.), Vujnović (Prč 2019. i Plavac mali 2016.), Pavičić (Pošip 2020., Plavac 2019.), Ventus (rosé Maestral 2020. i cuvée bijeli Levant, 2020.), Carić vina (Danica, pjenušac od bogdanuše i Bogdanuša 2020.), Tomić (Beleca 2020. i Rosé 2020.), Ditmon (Plavac 2020.), PZ Svirče (Pošip de Luxe 2019. i Plavac de Luxe 2011.), Plenković Zlatan Otok (Bogdanuša 2020. i Plavac mali 2013.) i Bell’Iakov (Prč 2020.)
Prijatelji i sada poslovni partneri Damir Gurdulić i Ivo Plenković udružili su snage nakon četvrt stoljeća proizvodnje u vlastitim OPG-ovima i ove godine osnovali tvrtku Vina Ventus. Proizvode oko 30.000 boca ekološki certificiranih vina za koja su osvojili priznanja i nagrade na Sabatini i Noćnjaku. Vinogradi se prostiru se na južnoj strani otoka, oko Ivan Dolaca i Svete Nedjelje te na sjevernoj oko Vrsnika gdje su otvorili vinariju i kušaonu. Njihova je priča inspirirana ružom vjetrova: Ventus na latinskom znači vjetar, a svako vino nosi ime vjetra koji je karakterističan za lokaciju vinograda: Levant, Maestral, Oštro, Jugo i Bura.
“Cilj nam je pokazati da smo zajedno jači. Tržište je takvo da jedino ovako udruženi možemo ozbiljno konkurirati oslanjajući se na tradiciju proizvodnje grožđa i pravljenje vina naših obiteljima. Stvaramo vina u kojima njegujemo izričaj i karakter autohtonih hvarskih sorti, a stalnim unapređivanjem proizvodnih procesa i znanja objedinjujemo prošlost, sadašnjost i budućnost“, kaže Damir Gurdulić. Predstavio nam je dva vina iz 2020. – rosé Maestral i po prvi put javno cuvée bijeli Levant. “Levant je jugoistočni vjetar, tipičan za južnu stranu našeg otoka. Vino je napravljeno od četiri sorte što mu daje posebnu moć. To su bogdanuša, trbljan, prč i žilavka. Rose od plavca malog je sa sjeverne strane Hvara gdje je žuta pjeskovita zemlja“, objasnio je Gurdulić.
Modifikacije kod mladog plavca
Bell’Iakov je najmlađa hvarska vinarija, prvu berbu imala je 2018. godine i odmah osvojila nekoliko nagrada i priznanja na vinskim festivalima i izložbama. Jedina je koja ne baštini obiteljsku tradiciju vinogradarstva. Većina vinograda smještena je na južnim padinama Hvara oko mjesta Ivan Dolac, a manji dio je u starogradskom polju koje je upisano na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Vinarija nudi pet monosortnih vina: bogdanuša, prč, maraština, plavac mali.
“U proizvodnji, stilom i ponudom, nastojimo biti drugačiji i inovativniji. Kod mladog plavca primijenili smo određene modifikacije u tehnologiji kako bi zadržalo sortnost i voćnost. To su primijetili stručnjaci na ocjenjivanju 2019. godine dodijelivši nam visoke ocjene uz prijedlog da se na ocjenjivanju uvede i kategorija mladih plavaca“, prisjeća se Marijo Carić navodeći da su vina malog plavca s ovog položaja do sada u pravilu bila dugo odležavana i teška za konzumaciju. Na ocjenjivanju “Vinske zvijezde” njihovo Opol osvojilo je visokih 87 bodova, a također su ga proizveli suprotno uvriježenoj praksi. “Zamjerili su nam upotrebu plavca malog, napominjući da je šteta raditi rose“, kaže.
Sva hvarska vina predstavljena su i na 2. Wine, olive & heritage festivalu održanom od 24. do 27. lipnja. Festival je namijenjen domaćim i stranim turistima, a cilj je promocija proizvođača u okviru pojma “mediteranske prehrane” koja baštini “skup znanja i vještina o pažljivom odnosu prema prirodnim izvorima kopna i mora važnih za dostupnost hrane, kvalitetu životnog prostora i stabilnog ekološkog sustava“. Krajem kolovoza bit će održana trodnevna “Fešta vina”, koja je prvi puta održana 1952. godine.
U Jelsi su zadovoljni dosadašnjim ovosezonskim turističkim rezultatima. Lanjski su bili na razini 64 posto 2019. godine, a sada očekuju još više. Najviše gostiju dolazi iz Slovenije, Njemačke, Austrije, Poljske i Češke. “Nudimo oblik odmorišnog turizma gdje se gosti zadržavaju sedam do petnaest dana opuštajući se uz plaže, vino i gastronomiju. Razvijamo i outdoor turizam, trenutno na otoku postoji 400 kilometara biciklističkih staza, a za sljedeću godinu pripremamo još jednu. Imamo i preko 500 pješačkih puteva“, nabraja prednosti odmora u Jelsi i na otoku Hvaru direktorica Turističke zajednice Marija Marijan.
Fotografije: Julio Frangen
