Nakon što su Talijani kontinuirano, ali i posve, nepotrebno podigli tenzije i zategli hrvatsko-talijanske odnose tako što su zabranili korištenje imena Prošek, izgleda da će se sve vratiti u normalu. Razlike između hrvatskog prošeka i talijanskog prosecca toliko su očite da i oni, koji nisu preveliki poznavatelji ovih vina, bez problema uočavaju razlike, kao na izgledu tako i u svim ostalim segmentima. Situacija se svakim danom mijenja na bolje pa smo tako dobili lijepe vijesti sa zadnjeg zasjedanja Europskog parlamenata.
prošek
U ponedjeljak, unatoč suprotstavljanju talijanskih eurozastupnika, Europski parlament je prihvatio prijedlog EU Uredbe o zemljopisnim oznakama, približavajući tako hrvatski prošek još jednom koraku prema priznanju statusa zaštićenog europskog proizvoda pod svojim izvornim imenom, izvještava HRT.
Odbor EP-a za poljoprivredu i ruralni razvoj podržao je prijedlog sa 39 glasova za i 7 protiv. U trijalogu su se Komisija, Vijeće i Parlament suglasili oko konačnog prijedloga Uredbe. Nakon glasanja u odboru, o njoj će se još izjasniti svi zastupnici na nekoj od idućih plenarnih sjednica. Odluke donesene u odborima EP-a obično se usvajaju i na plenarnim sjednicama, što bi trebalo omogućiti Europskoj komisiji otvoren put da zaštiti prošek, kao i druge autohtone europske proizvode.
prosecco
U dugogodišnjem sporu između Italije i Hrvatske oko naziva hrvatskog slatkog, desertnog vina, talijanski eurozastupnici su izrazili protivljenje nazivu “prošek”, tvrdeći da šteti prodaji talijanskog pjenušavog vina “prosecco”. Unatoč talijanskim zahtjevima da se zabrani zaštita svih proizvoda koji sugeriraju drugi proizvod, prijedlog nove uredbe jasno naznačuje da se homonimi mogu zaštititi pod uvjetom da postoji jasna razlika u dugotrajnoj lokalnoj upotrebi proizvoda te da potrošači nisu dovedeni u zabludu oko pravog identiteta proizvoda.
Hrvatski eurozastupnik Tonino Picula, koji je aktivno radio na zaštiti naziva prošek, izrazio je zadovoljstvo razumnim i uravnoteženim prijedlogom. Unatoč talijanskim argumentima da naziv prošek zbunjuje potrošače, Picula je istaknuo razlike između hrvatskog prošeka – slatkog desertnog vina i talijanskog prosecca – pjenušavog suhog vina.
Picula je također izrazio žaljenje zbog talijanske politike koja nepotrebno podiže tenzije u hrvatsko-talijanskim odnosima i pozvao na hladnokrvno ponavljanje argumenata u korist prošeka. Ostali hrvatski eurozastupnici poput Valtera Flege, Ladislava Ilčića i Tomislava Sokola pridružili su se raspravi, ukazujući na očite razlike između dva vina i na višestoljetnu povijest prošeka na kojoj počiva pravni legitimitet zahtjeva za njegovom zaštitom.
Nakon zaključenja glasovanja, eurozastupnik Picula naglasio je važnost daljnjih aktivnosti u zaštiti naziva prošek zajedno s hrvatskim vinarskim sektorom, zaključivši da je pregovor rezultirao razumnim prijedlogom.
