Radionica sljubljivanja vina sorte sauvignon blanc & sireva

U petak, 3.5.2019, kao svuda u svijetu, i u zagrebačkom je novootvorenom baru ROOTS  obilježen međunarodni „Sauvignon Blanc Day“. Uz kušanje sauvignona i sireva te već uobičajene objave po društvenim mrežama s oznakom  #SauvBlancDay. Radionicu je vodila prof. Marija Vukelić,

krenuvši od imena sorte koja dolazi od francuske riječi „sauve“ (sauvage = divlji) zato štolišće sauvignona nalikuje onome divlje vinove loze.  Sorta sauvignon blanc, jedna od najstarijih na svijetu, podrijetlom je iz Francuske. Karakteristična je za francuske vinorodne regije:  dolinu rijeke Loire (Sancerre, Puilly Fumé…) te  Bordeaux, posebice za dio Entre-Deux-Mers gdje se u proizvodnji vina miješa sa sortama sémillon i muscadelle, u području Graves gdje se miješa sa sortom sémillon, kao i u zoni slatkih desertnih botritiziranih vina Sauternes.

                  Sauvignon bijeli uzgaja se i u drugim zemljama Europe:  ima ga u talijanskoj Furlaniji Veneciji Juliji (svježi i jače aromatični), u austrijske Štajerskoj (svježi, aromatični, s mirisom bazge), u slovenskoj  Štajerskoj. Sredinom 19. stoljeća sauvignon blanc je prenesen u Čile, potom u  Kaliforniju, a proširio se i po Južnoj Africi, Australiji te Novom Zelandu, čiji su danas jako popularni s aromama južnog, egzotičnog voća. Prema nekim podatcima danas se sauvignon bijeli na Zemlji prostire na oko 80 000 hektara površine. Na rang-listi 10 najrasprostranjenijih kultivara u svijetu zauzima osmo mjesto. Sauvignon bijeli u Hrvatskoj, prema službenom podatku Ministarstva poljoprivrede RH, zauzima oko 258 ha površine. Uzgaja se na područjima Plešivice, Pokupja, Zagorja i Međimurja, Prigorja i Bilogore te u Moslavini, ima ga u Slavoniji i Istri.

Kopjar s međe zagorsko-međimurskog kraja, te Griffin s Plešivice.

Iz 2017. godine na kušanju su bili sauvignoni Galić iz Kutjeva te Bovin iz Makedonije.

Za kraj, svjetski poznati su primjerci bili iz Francuske (Sancerre) i Novog Zelanda (Marlborough), iz 2016. Vina su kušana uz prepoznavanje klasičnih sortnih aroma – herbalnih (trava, kopriva, kopar), povrtnih (zelena paprika, šparoga), cvjetnih (bazga, bijelo cvijeće); voćnih (limun, limeta, ogrozd, zelena jabuka, kruška, breskva) i tropskog voća (marakuja, mango). Uz navedena vina sljubljeni su svježi, mladi mekani i mladi polutvrdi ovčji sir, a na kraju uz svjetske sorte – kravlji dinarski sir.  Prema uputama znalaca, kozji sir   najbolje prati sauvignone, ali i kravlji je bio dobar pratitelj kompleksnima „strancima“.

                    Sir i vino su međusobno slični: proizvodi su fermentacije, nastali od različitih sorti grožđa i sorti mlijeka. Kažu da se se suprotnosti privlače u ljubavi, a sličnosti stvaraju istinski ljubavni odnos na tanjuru.  Osnovno je pravilo da uz lagana voćna bijela ili ružičasta vina najbolje idu neutralniji, mlađi i kremastiji sirevi, a uz teška, starija ili crna vina idu teži, tvrđi i aromatični sirevi.

O najboljim kombinacijama svaki je polaznik donio vlastiti zaključak, jer – naša su nepca (i ukusi) drukčiji, a svako je vino našlo svoga obožavatelja.  

U novootvorenom baru Roots – juice & cocktail bar  u Tomićevoj 5, osim vina mogu se kušati i kokteli. Bar je jedinstven u gradu po svojoj transformaciji jutarnje i večernje ponude, jer je vlasnik Tomislav Perko zamislio u nj pozvati i dnevnu i „noćnu“ publiku: osim kava, doručaka i voćnih svježe iscijeđenih sokova ujutro, od 16h bar mijenja izgled u promjeni svjetala i odjeća djelatnika i od tada se nude kokteli, žestoka alkoholna pića, vina i pivo.

Više fotografija u albumu: