Hrvatske ceste donijele su odluku da će nasilno ući u vinograde i maslinike vinara Mihe Rozića iz Stona zbog gradnje dionice nove ceste u sklopu projekta izgradnje Pelješkog mosta. Kako se to ne bi dogodilo već idući ponedjeljak, 12. listopada, da teška mehanizacija za izgradnju ceste ne uđe u njegov obiteljski vinograd i maslinik, Rozić je uputio predsjedniku Uprave Hrvatskih cesta Josipu Škoriću otvoreno pismo s prijedlogom da ga se adekvatno obešteti kako bi nastavio s obiteljskom tradicijom vinogradarstva i vinarstva, na što je iz Zagreba stigao samo muk. Evo otvorenog pisma u cijelosti koje prenosim s portala www.dubrovniknet.hr:
“Poštovani, zovem se Miho Rozić, živim u Stonu, Mili 5, koji se nalazi na predjelu poluotoka Pelješca poznatom kao uvala Prapratno, položaj Mili. Stranka sam u postupku izvlaštenja pred nadležnim uredom državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji kao vlasnik i posjednik nekretnina koje su prostornim planom obuhvaćene za izgradnju državne ceste DC 414, DIONICA SPARAGOVIĆI – DOLI – ČVOR PRAPRATNO. U postupku izvlaštenja, koji se vodi pred Upravnim odjelom za zaštitu okoliša, imovinsko-poravne i komunalne poslove Dubrovačko-neretvanske županije pod posl.br.KLASA:UP/I-943-04/20-01-67 izvlaštenjem mi se oduzima nešto više od 40.000 m2 poljoprivrednog zemljišta koja se nalaze u katastarskim općinama k.o. Boljenovići i u k.o. Ston. Sada imam ukupno 22000 korijena visokovrijednih autohtonih vrsta loze i 210 stabala maslina od čega mi se izgradnjom ove dionice državne ceste uništava 6000 korijena loze u punom biološkom naponu (dakle, otprilike 35% nasada loze ) te 23 stabala maslina (tj. nešto manje od 15% nasada maslina). Pored mog oca i sina, ja sam četvrta generacija vinogradara i vinara koji žive od uzgoja visokovrijednih autohtonih vinograda i maslina i proizvodnje daleko poznatih vina po kvaliteti i nutritivnoj vrijednosti na ovom prostoru.
Moja obitelj je stoljećima vezana za ovu zemlju i način života i privređivanja a oduzimanjem najkvalitetnije zemlje i uništavanjem nasada loze i maslina od kojih živim ja i moja obitelj, čini da se , kao potez očajnika, na ovaj način moram obratiti svim nadležnim strukturama , pa i sada Vama, u nadi da ćete sagledati moje argumente i prijedloge koje se odnose na ovaj problem. Problem koji imam je meni velik kao Himalaja a Vama minoran kao kamenčić u cipeli, stoga molim da odvojite malo vremena i pokušate sagledati ovu problematiku na objektivan način, uvažavajući poziciju malog čovjeka spram velikog državnog sustava. Moja želja je da se izgradnja pristupne ceste za most Pelješac, kao projekt od državnog interesa odvija bez problema, uz napomenu da javni interes ne može biti ostvaren na način da se uništi domicilna obitelj, da se na grubi način prekine jedna tradicija i način života i posebno da se razbije obitelj na način da joj se onemogući opstanak na svom ognjištu i da mladi otiđu u svijet, noseći u sebi pečat bešćutnosti, bahatosti i nedostatka razumijevanja administracije s kojom sam se susreo u ovom postupku.
Postoji zakonito, logično i pravično rješenje ove situacije!
Ukratko , moj problem je nastao kada je izložen prostorni plan za Pelješac, točnije za predio oko grada Stona na kojem je planirana dionica državne ceste DC 414, DIONICA SPARAGOVIĆI – DOLI – ČVOR PRAPRATNO u veljače 2017. – sudjelovao sam u javnom izlaganju izmjena i dopuna Prostornog plana Županije u Stonu u veljači 2017. na koji sam dao pismene primjedbe , i to na dio koji se odnosio trasu ceste na na poziciji Mili (širu zonu čvora Prapratno na obilaznici kao dijela projekta most Pelješac). Odgovor na moje primjedbe nisam dobio a niti su iste uvažene. Primjedbe sam iznio baš zbog činjenice da preko najvećeg dijela mojih vinograda prolazi trasa državne ceste, a lokacija trase nije logično položena obzirom na samu konfiguraciju terena preko kojeg je planirana.
Dokumentacija o tome se nalazi kod izrađivača plana – kod nadležnog tijela Dubrovačko-neretvanske županije.
– nakon toga, kada je plan usvojen, krenuli su postupci izvlaštenja nekretnina pred nadležnim upravnim tijelom. Rješenja su donesena, utvrđen je nesporno interes RH za izgradnju državne ceste vezano za most Pelješac, i u tim postupcima krenulo je i oduzimanje mojih nekretnina u k.o. Boljenovići i u k.o. Ston.
– saznanja sam da se niti projektirana dionica ceste ne izvodi prema odobrenom planu ( to se odnosi na čest.zem. 171/2 i na čest.zem.26/1 k.o. Boljenovići) tj. da se na tim česticama odstupilo od dozvole, da je trasa izmještena mimo plana, pa bi bilo uputno obaviti i stručni nadzor ovlaštenih tijela nad izvođenjem i provedbom projekta gradnje na tom dijelu dionice ;
Posebno ističem sljedeće:
– tereni na kojima se nalaze moji vinogradi, a obuhvaćeni izgradnjom ceste, u naravi su male škrape, ograđene suhozidima, položeni maksimalno prema suncu, a tlo je kamenito, strmo i škrto zemljom, bogato mineralima i drugim potrebnim sadržajima škrte zemlje koja daje mali ali kvalitetan prinos.
Takva loza zahtjeva veliki, dugogodišnji napor i trud da se uzgoji a zatim i da se proizvede najkvalitetnije vino u širem okruženju, uz napomenu da se radi o autohtonoj vrsti vinove loze koja ne zahtijeva tretiranje kemijskim i umjetnim preparatima. Ostaci te loze datiraju i preko dviie stotine godina (dakle još od vremena Republike) . Izgradnjom planirane dionice ceste (izgradnjom nadvožnjaka, zaobilaznice, pristupne ceste ,usjeka i podzida visokih preko više desetaka metara, izgradnja parkirališta i svega drugog što prati takvu gradnju ) ugrožava ekološki osjetljiv prostor koji je do sada omogućio, zbog mikrolokacije, sadnju i uzgoj ove autohtone vrste loze, jedinstvene za ovaj prostor. – tijekom postupka, što sam, što preko svojih odvjetnika, od rujna 2019. do danas, tražio sam da mi se dio lokacije Mili, u naravi kamenito, nekultivirano brdo iznad uvale Prapratno, koje se proteže neposredno uz moje vinograde, a nosi oznaku čest.zem.25/1 k.o. Boljenovići, dodijeli u postupku izvlaštenja kao oblik naknade po odredbama Zakona o izvlaštenju, za oduzetih mi 40000 m2 , u površini od od 34.394 m2. na kojem bih imao mogućnost da nastavim s gradnjom suhozida, obradom tla i sađenjem novih sadnica visokovrijedne autohtone vrste loze, čime bi se ostvarili uvjeti da moj sin i moja obitelj nastavi živjeti na svom ognjištu.
Predlagao sam upravnu nagodbu sljedećeg sadržaja:
„ I. Miho Rozić ustupa RH, odnosno Hrvatskim cestama d.o.o. kao korisniku izvlaštenja, u isključivo vlasništvo i posjed slijedeće nekretnine:
– novonastalu čest. zem. 82/9 i 82/10 K.O. Boljenovići, površine izvlaštenja 61 m2 i 64 m2, te preostali dio nekretnine oznake 82/4 K.O. Boljenovići, površine 11.215 m2,
– novonastalu čest. zem. 1005/2 i 1005/3 K.O. Boljenovići, površine izvlaštenja 501 m2 i 1.579 m2, te preostali dio nekretnine oznake 1005/1 površine 14.850 m2,
– novonastalu čest. zem. 1004/5 K.O. Boljenovići, površine izvlaštenja 5 m2,
– novonastalu čest. zem. 1004/7 K.O. Boljenovići, površine izvlaštenja 210 m2,
– novonastalu čest. zem. 585/1 K.O. Ston, površine izvlaštenja 1.374 m2,
dakle, nekretnine u ukupnoj površini od 29. 859 m2.
Miho Rozić ovlašćuje Republiku Hrvatsku i Hrvatske ceste d.o.o., da temeljem ove nagodbe, bez ikakvog njegovog daljnjeg ovlaštenja i sudjelovanja, zatraže i ishode uknjižbu prava vlasništva čest. zem. 82/9, 82/10, 1005/2, 1005/3, 1004/5 i 1004/7 K.O. Boljenovići kao neotuđivog vlasništva Republike Hrvatske, uz upis Hrvatskih cesta d.o.o. Zagreb, kao pravne osobe ovlaštene upravljati državnim cestama, uz brisanje tog prava sa imena do sada uknjiženog Miha Rozića.
Miho Rozić ovlašćuje Republiku Hrvatsku, da temeljem ove nagodbe, bez ikakvog njegovog daljnjeg ovlaštenja i sudjelovanja, zatraži i ishodi uknjižbu prava vlasništva čest. zem. 1005/1 i 82/4 K.O. Boljenovići na ime i korist Republike Hrvatske, uz brisanje tog prava sa imena do sada uknjiženog Miha Rozića.
II. Dalje, Miho Rozić, obavezuje, odmah po zaključenju ove nagodbe, je predati u posjed RH, odnosno u posjed Hrvatskih cesta d.o.o. kao korisnika izvlaštenja, dijelove slijedećih nekretnina:
– dio 738/14 K.O. Ston površine 2.541 m2 i to upravo onaj dio koji u naravi predstavlja vinograd u njegovu posjedu,
– dio novonastale 738/15 K.O. Ston, površine 1.389 m2, i to upravo onaj dio koji u naravi predstavlja vinograd u njegovu posjedu,
– dio novonastale čest. zem. 25/4, površine 229 m2 i to upravo onaj dio koji u naravi predstavlja vinograd u njegovu posjedu,
– dio novonastale 25/5 K.O. Boljenovići površine 376 m2, i to upravo onaj dio koji u naravi predstavlja vinograd u njegovu posjedu,
– dio novonastale čest. zem. 24/24 K.O. Boljenovići, površine 361 m2, to upravo onaj dio koji u naravi predstavlja vinograd u njegovu posjedu,
Dakle, predati u posjed nekretnine u ukupnoj površini od 4.896 m2 koje u naravi predstavljaju vinograd u njegovu posjedu.
III. Miho Rozić se obvezuje povući prijedlog za provođenje pojedinačnog ispravnog postupka pokrenutog pred Općinskim sudom u Dubrovniku, Zemljišnoknjižnim odjelom pod posl. br. Z. 8640/2019, te se odriče bilo kakvih daljnjih tužbenih zahtjeva za utvrđenje njegova prava vlasništva stečenog temeljem dosjelosti na nekretninama obuhvaćenima tim prijedlogom.
IV Republika Hrvatska, odnosno Hrvatske ceste d.o.o. kao korisnik izvlaštenja, se obvezuje isplatiti Mihu Roziću, naknadu za izvlaštenu čest. zem. 585/1 K.O. Ston, površine izvlaštenja 1.374 m2, uz iznos od 481.100,00 HRK.
V. Republika Hrvatska se obvezuje Mihu Roziću isplatiti naknadu za poboljšice na nekretninama iz točke II. ove nagodbe, i to za naknadu materijalne troškove proizvodnje, neamortiziranu vrijednost vinograda, izgubljenu zaradu za investicijski period (4 godine), zidove i podzide, neamortizirane vrijednosti za stabla maslina i izgubljenu zaradu za stabla maslina, prema elaboratu u procjeni vrijednosti svih poboljšica na nekretninama od dana 21. srpnja 2019. godine, izrađenu od Nika Obrvana, stalnog sudskog vještaka za poljoprivredu iz Metkovića, u iznosu od 3.288.500,00 HRK. VI. Republika Hrvatska se obvezuje, na ime naknade za nekretnine iz točke I. ove nagodbe, Mihu Roziću prepustiti u vlasništvo i posjed dio nekretnine čes.t zem. 25/1 K.O. Boljenovići
u ukupnoj površini od 34.394 m2, u obliku i površini kako je to iskazano u priloženoj skici geodeta Stjepana Grmoljeza iz Dubrovnika, koji čini sastavni dio nagodbe. „
Ovaj predloženi tekst nagodbe bio je dostavljen svim relevantnim sudionicima izvlaštenja, kako HRVATSKIM CESTAMA d.o.o. tako i tadašnjem Ministarstvu državne imovine i Ministarstvu poljoprivrede te Državnom odvjetništvu. Bilo je izgledno da će se ovaj moj prijedlog ocijeniti prihvatljivim, ali je na žalost zbog COVID-a 19 postupak zamro, a nakon parlamentarnih izbora u srpnju o.g. nijedan prijedlog upućen Hrvatskim cestama, Ministarstvu poljoprivrede i DORH-u nije bio pozitivno riješen, a meni ostaje da se borim da na zakazanom ročištu za 12.10. 2020. u 8,30 sati pokušam kao očajnik, odgoditi ulazak u posjed mojih vinograda izvođaču radova kojeg su Hrvatske ceste odabrale za ovu dionicu, te da kao prokletnik i progonjenik vlastite države, za koju sam kao branitelj u Domovinskom ratu bio spreman položiti život, odgoditi ulazak bagera, rovokopača, minera i svake druge teške građevinske mehanizacije, koja će nepovratno uništiti stoljetne vizure vinograda , a sve u ime tzv. javnog interesa.
Moj zaključak je da, iz meni nepoznatog razloga, svatko od navedenih struktura izbjegava postupanje u skladu sa zakonom, logikom, strukom i životnim pristupom u odnosu na malog čovjeka, pa predlažem da se o ovom prijedlogu (zahtjevu), ukoliko to više ima smisla za nadležne strukture, razmotri mogućnost da se na miran i ipak obostran interes, a sve utemeljeno na zakonu i zakonskim postupcima, donese odluka nadležnih javnopravnih tijela RH i prihvati i naloži potpisivanje predložene nagodbe pred upravnim tijelom u postupku izvlaštenja. .
I na kraju naglašavam da moja namjera nije otežati ili na bilo koji način ometati izgradnju državne ceste preko Pelješca, već da se na temelju zakona i legalnim i legitimnim putem omogući meni i mojoj obitelji da nastavimo živjeti na ovom prostoru, uz iskrenu želju i nadu da će ovaj most kao i cesta preko Pelješca donijeti ovom kraju i cijeloj našoj lijepoj Hrvatskoj prosperitet i omogućiti da se naša mladost zadrži na ovim prostorima, jer bez toga nema budućnosti.
Još jednom molim nadležne da moj vapaj čuju i napominjem da je dan prisilnog uvođenja u posjed izvođača radova točnije Hrvatskih cesta određen za 12.10.2020. u 8,30 sati!! Miho Rozić”
