AKTUALNO STANJE u SEKTORU VINA u SVIJETU
Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino OIV, sa sjedištem u Francuskoj – nakon dosta provedenih pariških godina sada u Lyonu, po običaju u prvoj trećini nove tekuće godine, objavila je svježe uglavnom posve sređene podatke o stanju vinogradarstva i vinarstva u svijetu. Ti se podaci baziraju na informacijama dobivenima ne samo od zemalja članica OIV-a – zasad njih 51 (koje pokrivaju oko 85 posto ukupne svjetske površine zasađene vinovom lozom, te koje pokrivaju 88 posto ukupne svjetske produkcije vina i gotovo 75 posto globalne potrošnje), nego i od ostalih zemalja značajnijih proizvođača i potrošača, kojih je danas na našem planetu ukupno više od 180.
Glavni direktor OIV-a John Barker o aktualnom stanju u svjetskom vinogradarstvu i vinarstvu
Na posebnoj pressici stanje o aktualnom stanju u svjetskom vinogradarstvu i vinarstvu ovih je dana javnosti predstavio glavni direktor OIV-a John Barker. U svom govoru on je istaknuo kako se zemlje članice OIV-a kroz suradnju i dogovaranja oko akcija što ih treba poduzeti trude na unaprjeđivanju stanja u branši suočenoj sa sve jačim izazovima vezanima osobito uz posljedice sve izraženijih klimatskih promjena.
VINOGRADI – PROIZVODNJA – POTROŠNJA
Ukupna površina vinograda u svijetu smanjuje se, pokazuje se to – makar je trend sada ipak malo usporen – već u posljednjih četiri godine. Po podacima za 2024, ukupna površina pod vinogradima iznosi 7,1 milijun hektara, što je oko 0,6 posto manje u odnosu na prethodno stanje. Zanimljivo je da je najnoviji pad površina pod vinovom lozom zapažen u nekim dosad najjačim, klasičnim vinogradarskim zemljama, dok je, istodobno, zabilježena pojačana/povećana sadnja u nekim novim područjima!
Španjolska je i dalje zemlja s najvećom ukupnom površinom vinograda na svijetu. Ona iznosi oko 930.000 hektara, ali ipak je sada riječ o smanjenju za 1,5 posto u odnosu na prije. Francuska je na drugome mjestu po ukupnoj površini vinograda, koja iznosi 783.000 hektara. Drastično čupanje vinograda zabilježeno je u Bugarskoj – uklonjeno je nekih 60.000 hektara pod trsjem što kao smanjenje u odnosu na prije iznosi čak 7,3 posto. Glede Njemačke, ona sada ima 103.000 hektara vinograda. U samoj Europskoj Uniji smanjenje ukupne površine pod vinovom lozom iznosi oko 0,8 posto. Podaci vezani uz Rusiju govore o povećanju ukupne vinogradarske površine te zemlje za nekih 2,2 posto, no nagađanja su da je dio tih novih vinograda podignut na – teritoriju Ukrajine!
Jače pak povećanje – od ukupno nekih 4,5 posto – ukupne vinogradarske površine bilježi se u Indiji, podatak za 2024. govori o postojećih aktualnih 185.000 hektara pod trsjem. Porast ukupne vinogradarske površine od 83.000 ha ili 1,6 posto bilježi Brazil. Međutim SAD su u smanjenju površine za 0,7 posto, Južna Afrika za 1,5 posto.. Što se tiče ukupne proizvodnje vina u svijetu, na temelju podataka za 2024. ona se procjenjuje na 226 milijuna hektolitara što je smanjenje od 4,8 posto u odnosu na 2023.
Nužno je istaknuti, kazao je Barker, to da je riječ o najmanjoj zabilježenoj godišnjoj količini u periodu od šest posljednjih desetljeća! U odnosu na 2023., smanjenje je za ukupno oko gotovo pet posto. Kao objašnjenje izneseni su problemi vezani uz novije klimatske promjene – naročito na iznenadne i nepredvidive nagle moglo bi se reći čak i ekstremne izmjene vremena i temperatura i na sjevernoj i na južnoj polukugli.
Grafikon prikazuje ukupnu svjetsku vinsku produkciju od 2000. do 2024. Najveći proizvođači u mhl: Italija 21,7; Španjolska 20; Francuska 12,8; Čile 7,8; Australija 6,5; Južna Afrika 3,8; Portugal 3,5; Njemačka 3,1; Novi Zeland 2,7; SAD 2,3.
Španjolska je i dalje zemlja s najvećom ukupnom površinom vinograda na svijetu. Ona iznosi oko 930.000 hektara, ali ipak je sada riječ o smanjenju za 1,5 posto u odnosu na prije. Francuska je na drugome mjestu po ukupnoj površini vinograda, koja iznosi 783.000 hektara. Drastično čupanje vinograda zabilježeno je u Bugarskoj – uklonjeno je nekih 60.000 hektara pod trsjem što kao smanjenje u odnosu na prije iznosi čak 7,3 posto. Glede Njemačke, ona sada ima 103.000 hektara vinograda. U samoj Europskoj uniji smanjenje ukupne površine pod vinovom lozom iznosi oko 0,8 posto.
Grafikon prikazuje ukupnu svjetsku vinsku produkciju od 2000. do 2024. godine. Podatak za 2024. kaže da je u svijetu proizvedeno 226 milijuna hektolitara vina, što je oko 4,8 posto manje od produkcije u 2023
Podaci vezani uz Rusiju govore o povećanju ukupne vinogradarske površine te zemlje za nekih 2,2 posto, no nagađanja su da je dio tih novih vinograda podignut na – teritoriju Ukrajine! Jače pak povećanje – od ukupno nekih 4,5 posto – ukupne vinogradarske površine bilježi se u Indiji, podatak za 2024. govori o postojećih aktualnih 185.000 hektara pod trsjem. Porast ukupne vinogradarske površine od 83.000 ha ili 1,6 posto bilježi Brazil.
Međutim SAD su u smanjenju površine za 0,7 posto, Južna Afrika za 1,5 posto..
Po procjeni OIV-a, ukupna svjetska proizvodnja vina u 2024. bila je 225,8 milijuna hektolitara, što je smanjenje od 4,8 posto i predstavlja najnižu brojku u više od 60 posljednjih godina. Samo su Rusija sa 17,5 posto, Gruzija s 19,7 posto i Mađarska sa 7 posto bili u plusu u usporedbi s prosjekom za posljednjih pet godina.
Što se pak tiče globalne potrošnje, procjena vezana uz nju za 2024. godinu otkriva 214 milijuna hektolitara, a to je smanjenje od 3,3 posto u odnosu na količinu potrošnje u 2023. Godišnja konzumacija od spomenutih 214 milijuna hl u svijetu najmanja je zabilježena od 1961. godine. To se objašnjava ekonomskim i geopolitičkim faktorima koji su pogodovali inflaciji i stvaranju atmosfere opće nestabilnosti. Barker spominje i stanovito pomodarstvo u ponašanju brojnih konzumenata – utjecaj svakakvih EPP poruka na jače podložne potrošače i još uvijek nedovoljnu obrazovanost i zrelost tržišta prema istinskoj kakvoći i vrijednosti što je Bakhov nektar može pružiti. To da u nekih 195 zemalja svijeta u kojima se vino pije ukupna potražnja dosad nikad nije bila veća, veliko je pitanje. U kojoj se mjeri ono što se nudi(lo) pod etiketom vina konzumiralo zato što je riječ o kakvoćom osebujnom napitku a koliko stoga što ono u nekim svojim uglavnom najčešće jeftinijim varijantama može sâmo ili pomiješano s drugim pićima bitno utjecati na promjenu, barem trenutačno, raspoloženja za neke – nabolje…
Proizvodnja u zemljama Europske unije, abecedno: Austrija: 2408,24; Bugarska: 827,29; Hrvatska: 545,22; Cipar: 8313; Češka: 553,27; Francuska: 43.532,67; Njemačka: 8520;92; Grčka 2136,61; Mađarska 2915,43; Italija: 47087,29; Luxemburg: 87,44; Malta: 12,57; Nizozemska: 9,11; Portugal: 6938,72; Rumunjska: 4354,54; Slovačka: 322,29; Slovenija: 625,70; Španjolska: 39091,5
Deset količinskih najačih svjetskih izvoznika vina: 1. Francuska; 2 Italija; 3.Španjolska; 4. Australija; 5. Čile, 6. SAD; 7. Novi Zeland; 8. Njemačka; 9. Portugal. Kretanje potrošnje vina u svijetu, grafikon ide od 2000. do sada: 1. SAD 16 %; 2. Francuska 11 %; 3. Italija 10 %; Njemačka 8 %; Velika Britanija 8 %; Španjolska 5 %; Rusija 4 %; Argentina 4 %; Portugal 3 %; Kina 3 %
Evo, na kraju EU Reporta,, kao svojevrsnog kurioziteta, i prikaza vinogradarskih površina u hektarima u odnosu na broj stanovnika pojedinih zemalja svijeta, tablica je iz 2021. godine
***
LIJEPA NAŠA – HRVATSKA
A sada i podaci o aktualnom stanju u vinogradarstvu i vinarstvu u Hrvatskoj. Dobiveni su od Agencije za plaćanje u poljoprivredi te od Hrvatske gospodarske komore.
Hrvatska ima ukupno 16.789,17 ha vinograda, broj parcela je ukupno 58683, broj PG-ova je 29.844, ukupan broj trsova je 85.025.959.
Prema priloženom popisu/rang listi, prvih pet najzastupljenijih vinskih sorata u Lijepoj našoj su Graševina, pa Malvazija istarska, zatim Plavac mali crni, na četvrtom mjestu je Merlot, a na petome Cabernet sauvignon.
Vanjskotrgovinska razmjena.
Prijavljena proizvodnja vina svih kategorija kakvoće je 454.753,36 hl, a vina s oznakama vrhunsko s k.p i ZOI=zaštićene oznaka izvornosti je 382.940,53 hl. Trgovinska razmjena: ukupni izvoz nam je oko 27.236 hl, količinski najviše izvozimo u Bosnu i Hercegovinu, zatim Njemačku, Crnu Goru, Srbiju i SAD. Što se tiče uvoza, situacija je ovakva: ukupan uvoz iznosi oko 268,742 hl. Iz Mađarske uvezemo 70.959 hl, iz Sjeverne Makedonije 60.797 hl, Italije oko 55.209 hl, BiH 20.069 hl, iz Francuske 8.169 hl…
Površine vinograda po županijama
Površine vinograda po županijama i ukupno u hektarima, broj parcela, broj trsova, broj poljoprivrednih gospodarstva. Po ovoj tablici Hrvatska ima ukupno 16789,17 ha vinograda, broj parcela je ukupno 58683, broj PG-ova je 29844, ukupan broj trsova je 85025959.
Rasprostranjenost sorata – 20 najraširenijih u nas, lijeva kolona brojeva govori o hektarima a desna o broju trsova. Prema popisu/rang listi, prvih pet najzastupljenijih vinskih sorata u Lijepoj našoj su Graševina, pa Malvazija istarska, zatim Plavac mali crni, na četvrtom mjestu je Merlot, a na petome Cabernet sauvignon
Pelješac – Dingač
Što se tiče našeg famoznog Dingača, Plavac mali kao sorta što nosi vino dingač zasađena je na površini od 80,67 hektara, broj trsova je 764331. Po izvještaju što sam ga dobio – vidi sliku! – površina prijavljena za produkciju vina dingač je 73,84 ha, proizvođača koji s obzirom n vinograde mogu vino deklarirati kao dingač je 57, grožđa bude oko 452,48 tona, od toga se dobije nekih 244 hl vina
Južna strana Hvara – Hvarske plaže
Prijavljena proizvodnja vina, po kategorijama kvalitete po županijama, te, sasvim dolje, podebljanim slovima, ukupno za Hrvatsku, a to je, na nivou cijele zemlje: vina ZOI = zaštićene oznaka izvornosti, te označenih kao vrhunska s kontroliranim porijeklom je, po ovoj tablici, 382.940,53 hl, a sveukupna brojka vezana uz vinsku produkciju svih kategorija kakvoće je 454.753,36 hl.
Izvoz, te, dolje, uvoz: zemlje, ostvarena količina eura ukupno po zemlji te po litri po zemlji. Ispada da nam je ukupni izvoz oko 27.236 hl te da količinski najviše izvozimo u Bosnu i Hercegovinu, zatim Njemačku, Crnu Goru, Srbiju i SAD. Ukupan uvoz iznosi oko 268,742 hl. Iz Italije uvezemo oko 55.209 hl, iz Francuske 8.169 hl, iz Sjeverne Makedonije 60.797 hl, Mađarske 70.959 hl, BiH 20.069 hl, Njemačke 11.883 hl.
Naš dragi kolega i vinski novinar Željko Suhadolnik (Svijet u čaši) objavio je izuzetno zanimljiv tekst o aktualnom stanju u svjetskom vinogradarstvu i vinarstvu. Uz dozvolu autora, prenosimo ga u cijelosti, u izvornom obliku.
****
Jeste li pročitali novi broj, online, vinskog, časopisa Vinske zijezde:
